Pušenje, odnosno ovisnost o nikotinu, danas se smatra zasebnom bolešću i nosi šifru F17 po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i stanja-10 revizija te spada u skupinu Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, istaknula je dr. Ljiljana Balodar iz službe za socijalnu medicinu ZZJZ povodom sutrašnjeg Hrvatskog dana nepušnja.
– Cigareta sadrži preko 4 tisuće kemikalija, a najzastupljeniji su katran, nikotin, ugljični monoksid, amonijak, arsen, vodikov cijanid, formaldehid i metan. Nikotin ubrzava srčani ritam i povisuje, krvni tlak, osim toga, pušenje stvara oštećenja na stijenci krvnih žila, utječe na porast kolesterolskih naslaga, porast zgrušavanja krvi, povećava LDL (loši) kolesterol, a smanjuje HDL (dobri) kolesterol te povećava spazam arterija, kazala je Balorda, naglasivši kako je za pedesetak sastojaka duhanskog dima, pretežito iz katrana, dokazano da imaju karcinogeno djelovanje.
Danas se smatra da je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterač, a i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše, iako i visoke razine zagađenja zraka, radijacije i izloženosti azbestu također mogu povećati rizik obolijevanja od raka pluća. Kako ističe dr. Balorda, osim spomenutih bolesti, pušenje kod žena doprinosi nastanku raka vrata maternice i raka dojke. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Zadar, u Zadarskoj je županiji u 2009. godini od raka pluća umrlo ukupno 80 osoba, među kojima je čak 71 muškarac, dok su godinu ranije bitku s ovom bolešću izgubile i mnoge žene i to njih 21, ali još uvijek u manjem broju od muškaraca, kojih je od raka pluća 2008. godine umrlo 80. Prema podacima Zavoda evidentno je i to da je iz godine u godinu broj novooboljelih od raka pluća u Zadarskoj županiji približno jednak, pa je tako 2005 godine bilo 104 oboljela, od čega su 74 muškarca, u 2006. godini bilo je 102 oboljelih, među kojima je 80 muškaraca, 2007. godine bilo je ukupno 82 novooboljelih, među kojima je 66 muškaraca, dok je u 2008. godini od raka pluća obolio 101 stanovnik Zadarske županije, među kojima je bilo 85 muškaraca.
U Zadarskoj županiji do 30 posto pušača
– Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je u muškaraca uz pušenje vezano 90 do 95 posto smrtnosti od raka bronha i pluća, 45 do 50 smrtnosti od ostalih zloćudnih novotvorina, 20 do 25 posto smrti od bolesti srca i krvnih žila i 75 do 80 posto smrti od kronične opstruktivne plućne bolesti. U muškaraca i žena, dakle, ukupno uz pušenje se povezuje oko 15 posto smrti od bolesti srca i krvnih žila i 30 posto smrti od zloćudnih novotvorina, kazuje dr. Balorda, ističući kako, iako su neke osobe koje nikada nisu pušile oboljele od raka pluća, pušenje uzrokuje 9 od 10 slučajeva raka pluća.
Ovom je prilikom istaknula i to da, iako je u javnosti prošireno mišljenje da je glavna posljedica pušenja rak pluća, daleko više pušača razvije bolest kardiovaskularnog sustava, a najviše ih oboli od srčanog udara, moždanog udara i bolesti perifernih krvnih žila. Osim toga, naglasila je kako se pokazalo da i pasivno pušenje povećava rizik za obolijevanje od spomenutih bolesti.
Naglasila je također kako je prema podacima dobivenim iz zdravstvene ankete provedene 2003. godine u Hrvatskoj evidentno da svakodnevno puši 27 posto građana starijih od 18 godina.
– Muškarci puše više, odnosno njih 34 posto, nego žene kojih puši 22 posto. Postotak pušača po županijama je različit. Najmanje pušača, prema istom istraživanju, ispod 25 posto bilo je u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Požeško-slavonskoj, Zagrebačkoj, Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od 25 posto do 30 posto pušača bilo je u gradu Zagrebu, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Najviše pušača, iznad 30 posto nađeno je u Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj županiji, kazala je dr. Balorda, navodeći kako su dosadašnja europska istraživanja pokazala da je osim u Švedskoj, u europskim zemljama pušenje zastupljenije u muškaraca nego u žena, s tim da u Istočnoj Europi žene puše znatno manje nego žene u Zapadnoj Europi.
Pušenje smanjuje plodnost kod žena
Kako je pojasnila dr. Ljilja Balorda, žene koje puše tri do pet cigareta na dan su pod dvostruko većim rizikom nego muškarci koji puše šest do devet cigareta na dan, a pušenje dovodi i do smanjene plodnosti u žena.
– Žene koje puše i koriste kontracepcijske pilule imaju deset puta veći rizik za obolijevanje od srčanog ili moždanog udara nego žene koje ne puše. Također, djeca rođena u žena koje su pušile tijekom trudnoće su često manje tjelesne težine i prije vremena se rode. Ukoliko se puši u prostorima u kojima dijete boravi i živi velika je vjerojatnost da će to dijete češće obolijevati od bronhitisa, astme i upale pluća, navodi dr. Balorda.