Vlada se uvođenjem novog pravilnika povukla iz uloge “nadzornika” cijena goriva na benzinskim postajama smještenima na autocestama i u jadranskim lukama, te je time otočane i turiste bacila u žrvanj naftnih kompanija koje će samostalno moći utvrđivati najviše iznose na “pumpama”.
Logično je stoga očekivati negativne odjeke koji će se javiti u slučaju poskupljenja goriva, jer se benzinske postaje na otocima, ali i u priobalnim dalmatinskim gradovima u pravilu nalaze u lukama kao što je to slučaj u Splitu, Šibeniku, Pločama, Korčuli, Makarskoj…
Već i u slučaju rasta cijena goriva za samo 10-ak lipa u odnosu na prodajna mjesta koja se nalaze u “kontroliranim zonama”, znatno će se povećati troškovi života i poslovanja, ali i cijene putovanja autocestama prema Jadranu ili unutrašnjosti.
Budući da dobar dio stranih gostiju stiže na svoja ljetna odredišta upravo Dalmatinom i autocestom Zagreb-Rijeka, bit će zanimljivo vidjeti kako će se očekivani porast cijena naftnih derivata na postajama uz autoceste odraziti i na njihovu potrošnju, jer treba znati da turisti preko interneta temeljito prate sve detalje i planiraju svaku stavku putovanja.
Zbog svih spomenutih posljedica koje će izazvati očekivano poskupljenje, napravili smo usporedbu troškova putovanja od Splita prema Zagrebu autocestom i “starom” cestom preko Plitvica.
Rezultati govore da vozači koji biraju vožnju Ličkom magistralom imaju gotovo upola manje troškova, dok su na strani onih koji putuju Dalmatinom dva iznimno važna aduta: kraće trajanje putovanja i – sigurnost.
Za primjer smo uzeli automobil renault megane s benzinskim motorom obujma 1,6 litara i 110 konjskih snaga, te pretpostavljenu “autocestovnu” cijenu eurosupera 95 od 9,81 kunu, dakle 10 lipa višu u odnosu na aktualni iznos na postajama izvan autocesta.
Ukupni trošak povratnog putovanja autocestom penje se do iznosa od tisuću kuna, dok se troškovi povratne vožnje preko Sinja, Knina, Gračaca i Plitvica kreću oko 550 kuna.
Naime, naš izabrani automobil na autocesti pri brzini od 150 kilometara na sat prosječno troši između 8,5 i 9 litara na 100 prijeđenih kilometara, dakle na trošak goriva otpada oko 350 kuna u jednom smjeru, čemu treba dodati i 157 kuna cestarine.
U slučaju putovanja preko Plitvica potrošnja goriva pada na oko 7 litara, odnosno na iznos od 250 kuna, dok troškovi cestarine iznose samo 16 kuna, za dionicu Karlovac-Zagreb.
Trajanje putovanja u ovoj usporedbi donosi znatnu prevagu za sve koji biraju autocestu, jer se za samo tri ili tri i pol sata vožnje može stići iz Splita do Zagreba, dok kombinacija s vožnjom preko Dalmatinske zagore, Like i Korduna produljuje put najmanje na pet sati, ali omogućuje lakši ritam i više mogućnosti za skretanje na “marendu”.
Sigurnost je također na strani autoceste, ali ni Lička magistrala više nije toliko rizična zbog manjeg opsega prometa i “brisanja” nekoliko crnih točaka, posebice na trasi između Slunja i Karlovca.
32 kune ukupan je trošak cestarine ako se putuje preko Plitvica, odnosno na autocestu se ulazi samo između Karlovca i Zagreba
Vlada se uvođenjem novog pravilnika povukla iz uloge “nadzornika” cijena goriva na benzinskim postajama smještenima na autocestama i u jadranskim lukama, te je time otočane i turiste bacila u žrvanj naftnih kompanija koje će samostalno moći utvrđivati najviše iznose na “pumpama”.
Logično je stoga očekivati negativne odjeke koji će se javiti u slučaju poskupljenja goriva, jer se benzinske postaje na otocima, ali i u priobalnim dalmatinskim gradovima u pravilu nalaze u lukama kao što je to slučaj u Splitu, Šibeniku, Pločama, Korčuli, Makarskoj…
Već i u slučaju rasta cijena goriva za samo 10-ak lipa u odnosu na prodajna mjesta koja se nalaze u “kontroliranim zonama”, znatno će se povećati troškovi života i poslovanja, ali i cijene putovanja autocestama prema Jadranu ili unutrašnjosti.
Budući da dobar dio stranih gostiju stiže na svoja ljetna odredišta upravo Dalmatinom i autocestom Zagreb-Rijeka, bit će zanimljivo vidjeti kako će se očekivani porast cijena naftnih derivata na postajama uz autoceste odraziti i na njihovu potrošnju, jer treba znati da turisti preko interneta temeljito prate sve detalje i planiraju svaku stavku putovanja.
Zbog svih spomenutih posljedica koje će izazvati očekivano poskupljenje, napravili smo usporedbu troškova putovanja od Splita prema Zagrebu autocestom i “starom” cestom preko Plitvica.
Rezultati govore da vozači koji biraju vožnju Ličkom magistralom imaju gotovo upola manje troškova, dok su na strani onih koji putuju Dalmatinom dva iznimno važna aduta: kraće trajanje putovanja i – sigurnost.
Za primjer smo uzeli automobil renault megane s benzinskim motorom obujma 1,6 litara i 110 konjskih snaga, te pretpostavljenu “autocestovnu” cijenu eurosupera 95 od 9,81 kunu, dakle 10 lipa višu u odnosu na aktualni iznos na postajama izvan autocesta.
Ukupni trošak povratnog putovanja autocestom penje se do iznosa od tisuću kuna, dok se troškovi povratne vožnje preko Sinja, Knina, Gračaca i Plitvica kreću oko 550 kuna.
Naime, naš izabrani automobil na autocesti pri brzini od 150 kilometara na sat prosječno troši između 8,5 i 9 litara na 100 prijeđenih kilometara, dakle na trošak goriva otpada oko 350 kuna u jednom smjeru, čemu treba dodati i 157 kuna cestarine.
U slučaju putovanja preko Plitvica potrošnja goriva pada na oko 7 litara, odnosno na iznos od 250 kuna, dok troškovi cestarine iznose samo 16 kuna, za dionicu Karlovac-Zagreb.
Trajanje putovanja u ovoj usporedbi donosi znatnu prevagu za sve koji biraju autocestu, jer se za samo tri ili tri i pol sata vožnje može stići iz Splita do Zagreba, dok kombinacija s vožnjom preko Dalmatinske zagore, Like i Korduna produljuje put najmanje na pet sati, ali omogućuje lakši ritam i više mogućnosti za skretanje na “marendu”.
Sigurnost je također na strani autoceste, ali ni Lička magistrala više nije toliko rizična zbog manjeg opsega prometa i “brisanja” nekoliko crnih točaka, posebice na trasi između Slunja i Karlovca.
32 kune ukupan je trošak cestarine ako se putuje preko Plitvica, odnosno na autocestu se ulazi samo između Karlovca i Zagreba
