Senat Sveučilišta u Zadru dao je zeleno svijetlo za tri predložena zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti, koja su u prvom izdanju „pala ispit" kod hrvatske akademske zajednice.
I dok su velika sveučilišta u ponovljenom izdanju odbila i nove zakonske prijedloge, tzv. mala hrvatska sveučilišta ministar Radovan Fuchs nije prepustio slučaju. U društvu s državnom tajnicom Dijanom Vican, koja je inače zadužena za osnovno školstvo, stigao je sa zakašnjenjem na izvanrednu sjednicu Senata Sveučilišta u Zadru koja je imala samo jednu točku dnevnog reda - prihvaćanje zakonskih rješenja. Prije toga je ministar gostovao na Senatu dubrovačkog sveučilišta.  
Članovi Senata postavljali su pitanja ministru koji je bio spreman odgovoriti na konkretne primjedbe te je najavio kako će se neke nejasnoće još doraditi do drugog čitanja u Saboru, prenijela nam je glasnogovornica Sveučilišta Elija Vrsaljko.
Jedna od takvih novina je programski ugovor kojim će Sveučilišta snositi odgovornost za studijske programe koje će sami donositi. Ministarstvo će na temelju tih ugovora unaprijed plaćati, a Sveučilišta će samostalno raspoređivati i trošiti novac. To bi trebao biti i jedan vid autonomije sveučilišta pod nadzorom Ministarstva znanosti koji podrazumijeva odgovornost. Drugi je oblik kadrovska politika. Novi zakon predlaže ukidanje matičnih povjerenstva, pa će Sveučilišta sama određivati kriterij za znanstveno napredovanje. Po novom asistenti nemaju obavezu da doktoriraju u roku od pet godina, ali znanstveni novaci će dobiti mogućnost upisa postdoktorskog studija.
Zakonskim prijedlogom ukida se školarina, a uvodi upisnina za studente koji ne ispune sve svoje obaveze. Prvi put će to plaćanje za sva sveučilišta biti ista i iznosit će 60 posto od prosječne neto plaće u RH, prenijela je glasnogovornica Sveučilišta informaciju o najvažnijoj temi koju je novim zakonskim rješenjima ponudilo Fuchsovo ministarstvo.