Prema najnovijim statističkim podacima HNB-a hrvatski bruto inozemni dug u odnosu na kraj prošle godine povećao se za 2,2 posto (nešto više od milijardu erua) i krajem svibnja iznosio je 47,49 milijardi eura.
Na rast ukupnog inozemnog zaduženja u svibnju i u prvih pet mjeseci najviše su utjecale banke čiji je dug krajem svibnja iznosio nešto više od 12 milijardi eura.
Banke na mjesečnoj razini bilježe nominalni rast inozemnog duga za 4,6 posto ili za 534 milijuna eura, dok su u odnosu na kraj prošle godine zabilježile porast vanjskog duga za 11,8 posto ili za 1,26 milijardi eura. Tako je i udio inozemnog duga banaka u ukupnom hrvatskom vanjskom dugu porastao s 23,1 posto krajem prošle godine na 25,3 posto krajem svibnja ove godine.
Inozemni dug države krajem svibnja iznosio je 6,88 milijardi eura, što je otprilike na razini iz travnja, a u odnosu na kraj prošle godine porast za 4,3 posto ili 283,6 milijuna eura. Udio države u ukupnom inozemnom dugu tako je blago porastao, sa 14,2 posto krajem prošle godine na 14,5 posto krajem svibnja ove godine.
Inozemni dug ostalih domaćih sektora (uglavnom poduzeća i ostale nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) krajem svibnja iznosio je 21,7 milijardi eura, što je 0,8 posto više nego krajem prošle godine. U ukupnom inozemnom dugu udio ostalih domaćih sektora iznosio je krajem svibnja 45,7 posto. Dug prema vlasnički povezanim poduzećima u inozemstvu smanjio se za 694,2 milijuna eura te je krajem svibnja iznosio nešto manje od 6,9 milijardi eura.