Bez dileme, provedba Bolonjskog procesa nije ispunila glavni cilj: kraće studiranje i povećanje mobilnosti studenata. Taj proces zahtijeva analizu i kvalitetnu raspravu. Da, o eventualnoj reviziji Bolonjskog procesa namjeravam sa svojim pomoćnicima i cijelom akademskom zajednicom razgovarati u sklopu rasprave o paketu zakona iz područja visokog obrazovanja i znanosti. Treba vidjeti je li loša “bolonja” ili njezina provedba na hrvatski način. Čini mi se da je prije riječ o onom drugom.
To je za naš list najavio novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, odgovarajući ujedno na pozive dijela sveučilišne zajednice da se žurno krene u reviziju Bolonjskog procesa. Ministar Jovanović kaže da je svjestan problema koji su se pojavili posljednjih godina, a na koje učestalo upozorava akademska zajednica.
-Umjesto da studiranje skrati na tri godine, “bolonja” ga je u većini slučajeva povećala na pet. Jednostavno, nakon tri godine popularni „bakalari” nemaju se gdje zaposliti. Sve to zahtijeva kvalitetnu analizu, što ja vidim kao dio rasprave o paketima triju zakona o visokom obrazovanju i znanosti – najavljuje ministar Jovanović. Jedan od najglasnijih u kritikama Bolonjskog procesa je zadarski pedagog prof. dr. Zlatko Miliša, koji poziva ministra na hitno preispitivanje ili čak dokidanje “bolonje”.
-„Bolonja” je povratak u srednju školu i kao takva obezvređivanje zdrave pameti. Zato mislim da su u pravu njemački, francuski, austrijski i švicarski studenti koji su tražili njezino dokidanje. Vrijeme je konstatirati da je to poguban eksperiment koji se ni u jednom cilju nije realizirao – obrazlaže prof. dr. Miliša.
Novi fakulteti kao gljive poslije kiše
Naime, kako navodi, unatoč povećanju broja visokoobrazovanih, neselektivna ekspanzija obrazovanja stvorila je armiju nezaposlenih i upropastila kvalitetu studiranja. Novi, privatni, fakulteti, veleučilišta i sveučilišta niču kao gljive poslije kiše, a u određenim sredinama to već graniči sa „štancanjem” diploma. Omjer studenata i nastavnika i dalje je nepovoljan, nastava se provodi s velikim brojem studenata, mogućnost zapošljavanja u odnosu na stručnu spremu prije je bila puno veća nego danas… – nabraja prof.dr.Miliša.
-“Bolonja” je upropastila sustav studiranja, osobito na društveno-humanističkim studijima, donijela je niz rascjepkanih predmeta. Studenti na nekim usmjerenjima moraju polagati prijamni ispit za upis na prvu godinu diplomskog studija, a potom pisati i braniti dva diplomska rada. Za to se zauzimaju isti moji kolege nastavnici koji su završili dvopredmetni studij, obranivši jedan diplomski rad – ogorčen je profesor Miliša.
Potrebu revizije “bolonje” zagovara i akademik Vladimir Paar, koji kaže kako je taj sustav od početka bio problematičan. Glavne kritike, a tako su ocijenili i u Europi, bile su da “bolonja” smanjuje ulogu temeljnih znanja. – U nas je postojao politički pritisak da se “bolonja” mora uvesti jer je tako u većini europskih zemalja. Sad nam se to obija o glavu – kaže akademik Paar.
Ipak, kaže, probleme koje mi imamo s tim procesom ima i većina europskih zemalja, a upravo je prvo sveučilište koje je krenulo u reviziju toga procesa bilo ono u – Bologni. Akademik Paar ne smatra da “bolonju” treba ukidati i da je sustav potpuno loš, ali da treba revidirati uzroke pada kvalitete sustava.
Profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta prof. dr. Željko Potočnjak kao pozitivan učinak “bolonje” navodi uklapanje hrvatskog obrazovnog prostora u europski. Ipak, kaže: -Mi “bolonju” nismo ni proveli do kraja. Umjesto skraćivanja studija, produžili smo ga, a nisu osigurana ni dovoljna sredstva i kadrovi. U tom smislu potrebno je napraviti detaljnu analizu i popraviti ono što je loše – smatra prof. dr. Potočnjak.
-Tamo su studiji lakši, neki su upisani kao izvanredni studenti, a evo sad ravnopravno mogu konkurirati i na našem tržištu rada – upozorava profesor Miliša.
Bez dileme, provedba Bolonjskog procesa nije ispunila glavni cilj: kraće studiranje i povećanje mobilnosti studenata. Taj proces zahtijeva analizu i kvalitetnu raspravu. Da, o eventualnoj reviziji Bolonjskog procesa namjeravam sa svojim pomoćnicima i cijelom akademskom zajednicom razgovarati u sklopu rasprave o paketu zakona iz područja visokog obrazovanja i znanosti. Treba vidjeti je li loša “bolonja” ili njezina provedba na hrvatski način. Čini mi se da je prije riječ o onom drugom.
To je za naš list najavio novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, odgovarajući ujedno na pozive dijela sveučilišne zajednice da se žurno krene u reviziju Bolonjskog procesa. Ministar Jovanović kaže da je svjestan problema koji su se pojavili posljednjih godina, a na koje učestalo upozorava akademska zajednica.
-Umjesto da studiranje skrati na tri godine, “bolonja” ga je u većini slučajeva povećala na pet. Jednostavno, nakon tri godine popularni „bakalari” nemaju se gdje zaposliti. Sve to zahtijeva kvalitetnu analizu, što ja vidim kao dio rasprave o paketima triju zakona o visokom obrazovanju i znanosti – najavljuje ministar Jovanović. Jedan od najglasnijih u kritikama Bolonjskog procesa je zadarski pedagog prof. dr. Zlatko Miliša, koji poziva ministra na hitno preispitivanje ili čak dokidanje “bolonje”.
-„Bolonja” je povratak u srednju školu i kao takva obezvređivanje zdrave pameti. Zato mislim da su u pravu njemački, francuski, austrijski i švicarski studenti koji su tražili njezino dokidanje. Vrijeme je konstatirati da je to poguban eksperiment koji se ni u jednom cilju nije realizirao – obrazlaže prof. dr. Miliša.
Novi fakulteti kao gljive poslije kiše
Naime, kako navodi, unatoč povećanju broja visokoobrazovanih, neselektivna ekspanzija obrazovanja stvorila je armiju nezaposlenih i upropastila kvalitetu studiranja. Novi, privatni, fakulteti, veleučilišta i sveučilišta niču kao gljive poslije kiše, a u određenim sredinama to već graniči sa „štancanjem” diploma. Omjer studenata i nastavnika i dalje je nepovoljan, nastava se provodi s velikim brojem studenata, mogućnost zapošljavanja u odnosu na stručnu spremu prije je bila puno veća nego danas… – nabraja prof.dr.Miliša.
-“Bolonja” je upropastila sustav studiranja, osobito na društveno-humanističkim studijima, donijela je niz rascjepkanih predmeta. Studenti na nekim usmjerenjima moraju polagati prijamni ispit za upis na prvu godinu diplomskog studija, a potom pisati i braniti dva diplomska rada. Za to se zauzimaju isti moji kolege nastavnici koji su završili dvopredmetni studij, obranivši jedan diplomski rad – ogorčen je profesor Miliša.
Potrebu revizije “bolonje” zagovara i akademik Vladimir Paar, koji kaže kako je taj sustav od početka bio problematičan. Glavne kritike, a tako su ocijenili i u Europi, bile su da “bolonja” smanjuje ulogu temeljnih znanja. – U nas je postojao politički pritisak da se “bolonja” mora uvesti jer je tako u većini europskih zemalja. Sad nam se to obija o glavu – kaže akademik Paar.
Ipak, kaže, probleme koje mi imamo s tim procesom ima i većina europskih zemalja, a upravo je prvo sveučilište koje je krenulo u reviziju toga procesa bilo ono u – Bologni. Akademik Paar ne smatra da “bolonju” treba ukidati i da je sustav potpuno loš, ali da treba revidirati uzroke pada kvalitete sustava.
Profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta prof. dr. Željko Potočnjak kao pozitivan učinak “bolonje” navodi uklapanje hrvatskog obrazovnog prostora u europski. Ipak, kaže: -Mi “bolonju” nismo ni proveli do kraja. Umjesto skraćivanja studija, produžili smo ga, a nisu osigurana ni dovoljna sredstva i kadrovi. U tom smislu potrebno je napraviti detaljnu analizu i popraviti ono što je loše – smatra prof. dr. Potočnjak.
-Tamo su studiji lakši, neki su upisani kao izvanredni studenti, a evo sad ravnopravno mogu konkurirati i na našem tržištu rada – upozorava profesor Miliša.
