Kupnja prvog stana uskoro će se moći ostvariti preko Čačićevog modela POS plus. No, s obzirom da bi najviša cijena stana trebala biti 1.665 eura po kvadratu i da će kupac trebati dati učešće od 20 posto cijene stana, pitanje je koliko će si građana to moći priuštiti.
Kako se čini, uskoro bi mogao zaživjeti POS plus program Radimira Čačića, koji je HNS-ovac Vladi Jadranke Kosor predložio u prosincu 2009. godine, a ona ga je odbacila. U Ministarstvu graditeljstva potvrdili su da je u planu izrada izmjena i dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s ciljem pokretanja programa POS plus.
Ostaju i subvencije
Država će graditi i povoljnije iznajmljivati stanove..Kako je POS plus prije nešto više od dvije godine predstavio Čačić, za razliku od “običnog” POS-a, on podrazumijeva prodaju gotovih stanova na tržištu, tako da država preko APN-a kupuje stanove od investitora, a građani onda kupuju od APN-a, po, za Čačića, povoljnijim uvjetima. Najviša cijena takvog stana bila bi 1.665 eura kvadratu, pri čemu bi kupac morao priložiti i učešće od 20 posto od cijene stana.
Kamata pet posto
Preostali dio cijene osigurala bi država preko APN-a i poslovne banke, kreditom. Kao i u postojećem modelu POS-a, država bi osigurala 198 eura po kvadratu stana, odnosno 25 posto etalonske cijene građenja. Tako bi, HNS-ova je stara-nova zamisao, investitori prodali stanove, bankama bi se omogućio povrat kredita od investitora, a građani bi “lakše i brže došli do stana”. Kamata bi bila oko pet posto, piše Novi list.
Koliko si građana, uz učešće od 20 posto, može priuštiti ovaj model, pogotovo što je njegova cijena za 50 posto veća od prosječne cijene prodanog, običnog POS stana, a i približna prosječnim cijenama na tržištu općenito, tek će se vidjeti, kao i to hoće li POS plus uopće biti istovjetan onome koji je Čačić već ranije predstavljao.
Stanovi u rukama banaka
Gradnja običnih POS stanova, od lokacijske do uporabne dozvole, koji bi u većem opsegu značajno smanjili cijenu kvadrata na tržištu, državi, pored ovoliko neprodanih gotovih stanova, očito nije prioritet, a pitanje je koliko će banaka pristati i na ovaj, novi, POS plus program.
Banke su, javna je tajna, pravi vlasnici neprodanih stanova, cijene drže visokima i ne moraju posustati dok god imaju novca. Neprodane su stanove uknjižile u svojim bilancama, što znači da bi spuštanjem cijene pokvarile bilancu.
Kupnja prvog stana uskoro će se moći ostvariti preko Čačićevog modela POS plus. No, s obzirom da bi najviša cijena stana trebala biti 1.665 eura po kvadratu i da će kupac trebati dati učešće od 20 posto cijene stana, pitanje je koliko će si građana to moći priuštiti.
Kako se čini, uskoro bi mogao zaživjeti POS plus program Radimira Čačića, koji je HNS-ovac Vladi Jadranke Kosor predložio u prosincu 2009. godine, a ona ga je odbacila. U Ministarstvu graditeljstva potvrdili su da je u planu izrada izmjena i dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s ciljem pokretanja programa POS plus.
Ostaju i subvencije
Država će graditi i povoljnije iznajmljivati stanove..Kako je POS plus prije nešto više od dvije godine predstavio Čačić, za razliku od “običnog” POS-a, on podrazumijeva prodaju gotovih stanova na tržištu, tako da država preko APN-a kupuje stanove od investitora, a građani onda kupuju od APN-a, po, za Čačića, povoljnijim uvjetima. Najviša cijena takvog stana bila bi 1.665 eura kvadratu, pri čemu bi kupac morao priložiti i učešće od 20 posto od cijene stana.
Kamata pet posto
Preostali dio cijene osigurala bi država preko APN-a i poslovne banke, kreditom. Kao i u postojećem modelu POS-a, država bi osigurala 198 eura po kvadratu stana, odnosno 25 posto etalonske cijene građenja. Tako bi, HNS-ova je stara-nova zamisao, investitori prodali stanove, bankama bi se omogućio povrat kredita od investitora, a građani bi “lakše i brže došli do stana”. Kamata bi bila oko pet posto, piše Novi list.
Koliko si građana, uz učešće od 20 posto, može priuštiti ovaj model, pogotovo što je njegova cijena za 50 posto veća od prosječne cijene prodanog, običnog POS stana, a i približna prosječnim cijenama na tržištu općenito, tek će se vidjeti, kao i to hoće li POS plus uopće biti istovjetan onome koji je Čačić već ranije predstavljao.
Stanovi u rukama banaka
Gradnja običnih POS stanova, od lokacijske do uporabne dozvole, koji bi u većem opsegu značajno smanjili cijenu kvadrata na tržištu, državi, pored ovoliko neprodanih gotovih stanova, očito nije prioritet, a pitanje je koliko će banaka pristati i na ovaj, novi, POS plus program.
Banke su, javna je tajna, pravi vlasnici neprodanih stanova, cijene drže visokima i ne moraju posustati dok god imaju novca. Neprodane su stanove uknjižile u svojim bilancama, što znači da bi spuštanjem cijene pokvarile bilancu.
