Crno tržište nekretnina preselilo se u kafiće i na ulice

Dobra cestovna povezanost te dolazak niskobudžetnih avionskih kompanija u posljednjih šest, sedam godina od Zadarske županije stvorili su jednu od najpoželjnijih turističkih destinacija. Priliku za brzu zaradu prepoznali su svi, i iznajmljivači apartmana i prodavatelji nekretnina. Prema riječima Nikice Begonje, vlasnika agencije za nekretnine Nina dom i predsjednika grupacije prodavatelja nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zadru, trenutačno na tome području posluje 68 registriranih agencija. Problem je, međutim, u tome što ih, prema gruboj procjeni, dvostruko više radi na crno i što država već godinama ne čini ništa da se tome stane nakraj.

– Teško je govoriti u postocima, ali sigurno se do 40 posto prodaje obavlja preko legalnih agencija, a sve ostalo na crno, bez licencije, papira i podmirivanja svih poreznih davanja državi. Prodavatelji na crno utječu i na formiranje cijena, tako da sveopći nered koji vlada na tržištu, a na koji je od prošle godine jako utjecao i novi Zakon o gradnji i legalizaciji nekretnina, utječe i na nelegalnu prodaju – objašnjava Begonja i dodaje da je uime zadarske strukovne grupacije već nekoliko puta Državni inspektorat u Zadru upozoravao na taj problem, ali dosad nitko ništa nije poduzeo. Osim što inspektori redovito kontroliraju legalne posrednike i prodavatelje.

Prodajom nekretnina na crno bave se, kaže, djelatnici koji su nekad radili u legalnim agencijama, ali su zbog smanjenog opsega posla dobili otkaz, ali i svi oni koji misle da se na prodaji nekretnina olako i brzo zarađuje novac. Nažalost, država im ide na ruku i na neki način daje im za pravo.

– Crno tržište preselilo se u kafiće i na ulice, odakle na naivne kupce vrebaju ti tzv. prodavatelji i posrednici nudeći nekretnine s neriješenim papirima i nižim provizijama nego što ih imamo mi. Zakon o prometu nekretnina donesen je 2007. godine i točno propisuje što se i na koji način prodaje, ali u praksi on još nije zaživio. Kupci su neinformirani i ne znaju da imaju pravo od takvog prodavatelja zatražiti licenciju i da je on mora imati – kaže Begonja. Ali, ističe, ima i kupaca koji svjesno zaobilaze agencije jer misle da će, ako prodaju sami ili ako se obrate nelegalnom prodavatelju, proći jeftinije. Možda kratkoročno i hoće, ali kod većine na crno prodanih nekretnina kad-tad na naplatu dođe nelegalnost jer te nekretnine nemaju urednu dokumentaciju.

Prenapuhane cijene

Uspavano tržište nekretnina ipak se polako budi zbog pada cijena koje su bile prenapuhane, tvrdi Begonja,

– Nekretnine moraju biti dostupne i običnim građanima koji žele imati svoj krov nad glavom. Nijedna mlada obitelj ne može izdvojiti 2000 ili više eura za kvadrat stana. Sada se prosječna cijena kvadrata stabilizirala na 1600 do 1700 eura, a i stranci koji su zbog krize u svojim zemljama pokazivali slab interes za kupnju nekretnina ponovno kucaju na vrata agencija, najviše Česi, Slovaci, Slovenci, Skandinavci, Britanci, Rusi i Nijemci – kaže Nikica Begonja.

Dobra cestovna povezanost te dolazak niskobudžetnih avionskih kompanija u posljednjih šest, sedam godina od Zadarske županije stvorili su jednu od najpoželjnijih turističkih destinacija. Priliku za brzu zaradu prepoznali su svi, i iznajmljivači apartmana i prodavatelji nekretnina. Prema riječima Nikice Begonje, vlasnika agencije za nekretnine Nina dom i predsjednika grupacije prodavatelja nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zadru, trenutačno na tome području posluje 68 registriranih agencija. Problem je, međutim, u tome što ih, prema gruboj procjeni, dvostruko više radi na crno i što država već godinama ne čini ništa da se tome stane nakraj.

– Teško je govoriti u postocima, ali sigurno se do 40 posto prodaje obavlja preko legalnih agencija, a sve ostalo na crno, bez licencije, papira i podmirivanja svih poreznih davanja državi. Prodavatelji na crno utječu i na formiranje cijena, tako da sveopći nered koji vlada na tržištu, a na koji je od prošle godine jako utjecao i novi Zakon o gradnji i legalizaciji nekretnina, utječe i na nelegalnu prodaju – objašnjava Begonja i dodaje da je uime zadarske strukovne grupacije već nekoliko puta Državni inspektorat u Zadru upozoravao na taj problem, ali dosad nitko ništa nije poduzeo. Osim što inspektori redovito kontroliraju legalne posrednike i prodavatelje.

Prodajom nekretnina na crno bave se, kaže, djelatnici koji su nekad radili u legalnim agencijama, ali su zbog smanjenog opsega posla dobili otkaz, ali i svi oni koji misle da se na prodaji nekretnina olako i brzo zarađuje novac. Nažalost, država im ide na ruku i na neki način daje im za pravo.

– Crno tržište preselilo se u kafiće i na ulice, odakle na naivne kupce vrebaju ti tzv. prodavatelji i posrednici nudeći nekretnine s neriješenim papirima i nižim provizijama nego što ih imamo mi. Zakon o prometu nekretnina donesen je 2007. godine i točno propisuje što se i na koji način prodaje, ali u praksi on još nije zaživio. Kupci su neinformirani i ne znaju da imaju pravo od takvog prodavatelja zatražiti licenciju i da je on mora imati – kaže Begonja. Ali, ističe, ima i kupaca koji svjesno zaobilaze agencije jer misle da će, ako prodaju sami ili ako se obrate nelegalnom prodavatelju, proći jeftinije. Možda kratkoročno i hoće, ali kod većine na crno prodanih nekretnina kad-tad na naplatu dođe nelegalnost jer te nekretnine nemaju urednu dokumentaciju.

Prenapuhane cijene

Uspavano tržište nekretnina ipak se polako budi zbog pada cijena koje su bile prenapuhane, tvrdi Begonja,

– Nekretnine moraju biti dostupne i običnim građanima koji žele imati svoj krov nad glavom. Nijedna mlada obitelj ne može izdvojiti 2000 ili više eura za kvadrat stana. Sada se prosječna cijena kvadrata stabilizirala na 1600 do 1700 eura, a i stranci koji su zbog krize u svojim zemljama pokazivali slab interes za kupnju nekretnina ponovno kucaju na vrata agencija, najviše Česi, Slovaci, Slovenci, Skandinavci, Britanci, Rusi i Nijemci – kaže Nikica Begonja.