Više od 700 kilograma ribe uginulo je u Vranskom jezeru u posljednjih nekoliko dana, a ugiba i dalje. Razlozi pomora štuka, šarana, babuška i najviše somova niski je vodostaj jezera od samo 30 centimetara umjesto za ovo doba godine uobičajenog metra, visoka temperatura zraka i jezera od čak 23 Celzijeva stupnja te prevelika slanost jezera.1
Sve su to uvjeti koje riba nije mogla podnijeti. Riba u mrijestu inače je osjetljiva, dolazi u plićak, gdje su uvjeti kritičniji i jednostavno nije mogla podnjeti ovako drastične uvjete, kazala je Ana Katalinić, stručna voditeljica Parka prirode Vransko jezero.
U najvećem hrvatskom jezeru, Vranskom jezeru, posljednjih dana odigrava se najveća riblja katastrofa u posljednjih 30-ak godina. Unatoč cjelodnevnim, stručnim sakupljanjem ribe Vranskim jezerom još plutaju uginuli somovi, štuke i šarani. Prizori izgledaju stravično.
– Ovo je neviđena ekološka katastrofa. Razlozi stravičnog pomora ribe su visok salinitet od čak 17 promila, visoka temperatura jezera od 23 stupnja, kao i niska razina jezera, govori Ivica Prtenjača, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Vransko jezero.
Uprava Parka prirode Vransko jezero o tom nepremostivom problemu već 10 godina konstantno upozorava institucije nadležne za upravljanje vodnim dobrom, zasad bezuspješno.
– Djelomično rješenje moglo bi se pronaći u postavljanju zapornice na umjetni kanal Prosika koji spaja jezero s morem kod Pirovca, čime bi se usporilo istjecanje vode iz jezera i prodor mora, nudi rješenje ravnatelj Prtenjača.
Riječ je o projektu vrijednom oko 1,5 milijuna kuna, a za što već postoji idejno rješenje. U Parku se nadaju kako će problem zapornice kod Prosike biti riješen skorim usvajanjem prostornog plana Parka. Naime, Vlada Republike Hrvatske, 27. travnja, prihvatila je Prijedlog prostornog plana Parka prirode Vransko jezero te ga uputila u saborsku proceduru.
– Na primjeru Vranskog jezera najbolje je vidljiv rezultat sprege čovjekovog djelovanja u prostoru i klimatskih promjena. Na suradnji nadležnih institucija je odgovornost hoće li to postati dobar ili loš primjer, zaključio je Ivica Prtenjača ističući pritom osnovne prostorno-planske postavke s ciljem adekvatne valorizacije i zaštite prirodnog fenomena na zadovoljstvo svih korisnika Parka.
Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj Vransko jezero s okolnim područjem ukupne površine 57 kilometara četvornih, proglašeno je Parkom prirode 1999. godine. Ono je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj površine 30 kilometara četvornih, dužine 13,6 kilometara i širine 1,4 do 3,4 kilometara, a ujedno i međunarodno važno močvarno stanište.
