Na današnji dan, prije 18 godina, 30. svibnja 1994. godine, uvedene su kuna i lipa kao sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, čime kuna i lipa danas postaju punoljetne.
Izdavanje kune s podjelom na 100 lipa, koja je zamijenila privremeni hrvatski dinar u omjeru 1:1000, omogućila je financijska stabilnost uspostavljena uspješnom provedbom Stabilizacijskog programa započetog u listopadu 1993. godine. Taj program je počivao na koordiniranim mjerama monetarne i fiskalne politike, uz deviznu liberalizaciju i određene strukturne reforme. U vrijeme hiperinflacije i snažnog pada vrijednosti hrvatskog dinara, ponuđena je gornja granica vrijednosti njemačke marke prema HRD od 4.444, ali tečaj hrvatskog dinara nije se nikad više približio toj granici, već je počeo jačati. Time je u kratkom roku zaustavljena hiperinflacija od preko 1000 posto godišnje u 1993., i uspostavljena stabilnost cijena uz 3 postotnu deflaciju na prosinačkoj razini.
Naziv kuna za hrvatsku valutu izabran je zbog važne uloge koju je u hrvatskoj povijesti imalo korištenje kunina krzna kao sredstva naturalnog plaćanja i kasnije obračunske novčane jedinice. Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjevjekovnoj Slavoniji, Primorju i u Dalmaciji, lik kune nalazio se na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovci u 13. i 14. stoljeću, kuna je bila prijedlog za naziv novca Banovine Hrvatske, novac u izdanju Nezavisne Države Hrvatske i na partizanskim obveznicama u izdanju ZAVNOH-a.
Detaljne informacije o povijesti te o kovanicama i novčanicama hrvatske kune možete pronaći na numizmatičkom portalu http://www.kunalipa.com
