Kada su u lipnju prošle godine vinkovački arheolozi, istražujući lokalitet gdje je započelo kopanje temelja za Hrvatski dom, na mjestu nekadašnjeg, razorenog 1991., pronašli “vremensku kapsulu”, stručnjake, ali i obične ljude zagolicao je sadržaj teksta koji tada nije bio poznat. Staklena cijev u kojoj je položen papirni ili pergamentni tuljac s tekstom, bio je oštećen na mjestu gdje je bio zapečaćen i kroz devet desetljeća ga je načela voda što je za ovakvu vrstu materijala najveći neprijatelj.
– “Vremenska kapsula” je bila zapečaćena katranom koji se nije pokazao otpornim te je prodrla vlaga, tako da ju se ne usuđujemo otvoriti, već smo je pohranili u kontrolirane klimatske uvjete kako bi je narednih dana prebacili u Hrvatski državni arhiv u Zagrebu gdje je kod nas jedini laboratorij za konzervaciju i restauraciju papirne građe – rekao je tada ravnatelj vinkovačkoga Gradskog muzeja Danijel Petković, a voditelj iskapanja, arheolog Hrvoje Vulić je dobro procjenio kako su na “papirnim svitcima vjerojatno zapisani podaci o gradnji ondašnjega Hrvatskog doma, kakvi se uobičajeno polažu u temelje zgrada važnih objekata, ustanova ili
institucija”.
Podsjetimo, temeljni kamen za izgradnju Hrvatskog doma u Vinkovcima položen je prije točno 90 godina, 22. kolovoza 1922. , a sama izgradnja doma trajala je nekoliko godina. U odgonetnutom tekstu vraćenom u Vinkovce iz Hrvatskog državnog arhiva u prosincu prošle godine nije bilo ničeg senazcionalnog nego uobičajeni tekst u tim prigodama.
Na prvom listu od četiri, tiskana je Spomenica, kratka povijest Hrvatskog doma i prenesen je sadržaj prve skupštine utemeljitelja Hrvatskog doma održane 7. listopada 1911. “u atriju čitaonice u Vinkovcima” i popis svi nazočnih utemeljitelja i, vjerojatno, tko je koliko dionica otkupio te koliki je prilog tko dao. Na tom. prvom listu se navodi kako je “sve blagajničke poslove vodio od početka do 15. siječnja 1914. Ivan M. Čuljat.
Na drugom listu je dosta nejasnoća zbog oštećena teksta, ali tu se navode imena ljudi koji su obnašali pojedine dužnosti u vezi izgradnje Doma te zaključak da se gradi prva dvorana. Na trećem se navodi tko je izradio nacrte, ali dio teksta gdje je ime, nečitljiv je, no vidljivo je da je “nadzor nad građevinom vodi dobrovoljni gradski inžinjer Konstantin Perić” te da je 1. kolovoza 1921.počelo rušenje dotrajalih zgrada, a navedena su brojna imena zaduženih za pojedine poslove.
Nisu zaboravili navesti i da je sve to obavljeno “za vladanja njegovoga veličanstva Aleksandra i Karađorđevića Na kraju je nečitak potpis, a voditelj restauracije teksta, Ladislav Dobrica zaključuje kako izgleda da na četvrtom listu nije bilo ništa napisano.
