Primamo zubno zlato i sa zubima, a postupak čišćenja odnosno odvajanja plemenitog metala od zuba izvodi se pri visokim temperaturama. S obzirom da takav postupak izaziva vrlo neugodan miris to ne obavljamo u radnji jer bi nam zlatarnica smrdila danima, kaže jedan zadarski zlatar
U zlatarnice se sve manje ulazi kako bi se kupovalo, a sve više kako bi se prodalo
Otkupljujemo zubno zlato. Može sa zubima i bez zuba, poziv je koji se kao pomalo jezivi dodatak može pročitati na brojnim zlatarnicama diljem Hrvatske, reklamnim lecima ili internetskim stranicama na kojima se građanima nudi novac u zamjenu za otkup njihovog zlatnog nakita i ostalih predmeta od zlata.
Koliko je neke pogodila ekonomska kriza svjedoči ne samo to što se mnogi, da bi preživjeli, rastaju od zlatnih predmeta koji često imaju veću sentimentalnu nego materijalnu vrijednost, već i činjenica da na prodaju zlatarima nose i zlatne zube.
Zubno zlato skuplje od nakita
– Istina je da mnogi Zadrani, osim nakita, žele prodati i zubno zlato, potvrđuje nam jedan zadarski zlatar.
– Zubno zlato, naime, sadrži veći postotak zlata nego nakit, najčešće se radi o 20 do 22 karatnom zubnom zlatu. Prema tome i cijena zubnog zlata viša je od cijene zlatnog nakita, ističe vlasnik zlatarnice, a na pitanje donose li mu Zadrani već očišćeno zubno zlato ili pak zlato sa zubima, nevoljko odgovara kako on ne bi otkupio zlato sa zubom, dakle neočišćeno.
U drugoj zlatarnici, uz uvjet anonimnosti, kažu da otkupljuju zlato i sa zubom te od kupca ne naplaćaju postupak tzv. čišćenja. No ukoliko je riječ samo o odvajanju plemenitog metala od zuba ili procjeni zubnog zlata tada mušterija sama plaća postupak odvajanja zlata od zuba.
– Takav postupak izvodi se pri visokim temperaturama, ali to ne obavljamo u radnji jer postupak izaziva vrlo neugodan miris pa bi nam radnja smrdila danima, doznajemo od zlatara.
Zlato, pa i zubno koje građani prodaju zlatarnicama prodaje se dalje otkupnim stanicama, a da je riječ o pravom biznisu kazuje i podatak Hrvatske gospodarske komore da je u 2011. godini iz Hrvatske izvezeno nešto više od tone zlata u vrijednosti od 54 milijuna dolara, dok je količina otkupljenog zlata u tekućoj godini višestruko premašena s obzirom da cijena zlata uslijed recesije raste.
Dio “hrvatskog” zlata odlazi najčešće u Austriju, Njemačku i Sloveniju, a prema tvrdnjama nekih stručnjaka Hrvatska je po izvozu zlata među vodećim zemljama u Europi.
Zadarski zlatari još kažu da im građani donose zubno zlato – svoje ili od nekog iz obitelji, koje predstavlja stari stomatološki rad, primjerice zlato koje se koristilo pri izradi mostova i kruna, a koje im je nakon naknadne stomatološke obrade vraćeno te da nije riječ o ljudima koji su samovoljno otišli izvaditi zlatni most kako bi ga onda mogli prodati.
