U Hrvatskoj je na Kornatima prvi put pronađena biljna vrsta Allium cupani, a vrsta šišmiša Nyctalus lasiopterus, koja je najveća i među najrjeđima u Europi, prvi put je pronađena nakon 83 godine, priopćila je Udruga “Argonauta” iz Murtera koja je s Udrugom studenata biologije “Bius” iz Zagreba objavila rezultate istraživanja vrsta i staništa na Kornatima.
Udruga “Argonauta” navodi kako su zahvaljujući entuzijazmu i kvalitetnoj suradnji s Udrugom studenata biologije “Bius” tijekom 2009. pripremljena i provedena istraživanja koja su dala podatke o vrstama i staništima na Kornatskom otočju te procjenu stanja tzv. NATURA 2000 staništa specifičnih za to područje.
“Šesnaest sekcija Udruge studenata biologije ‘Bius’ specijaliziranih za pojedine skupine organizama, uz potporu mentora, tijekom dva terenska izlaska u svibnju i rujnu 2009. istražile su kopnene i morske vrste i njihova staništa u području Nacionalnog parka Kornata i Žutske-Sitske otočne skupine. Istraživanjem su popisane 1123 svojte. Među rezultatima ističe se prvi pronalazak biljne vrste Allium cupani u Hrvatskoj te pronalazak vrste šišmiša Nyctalus lasiopterus, najveće i jedne od najrjeđih u Europi, što je ujedno i prvi pronalazak žive jedinke u Hrvatskoj nakon 83 godine”, navodi se u priopćenju.
Na temelju prikupljenih podataka, izdan je Zbornik radova istraživačkog projekta “Biološki kamp ‘Kornati ’09′”, koji je predstavljen u Murteru.
Vladimir Vanja Čavrak iz “Biusa” istaknuo je da je taj zbornik rad više od stotinu biologa iz njihove udruge koji su uz suradnju s kolegama sustavno obrađivali područje Kornata sa svrhom popisivanja kopnenih i morskih vrsta i staništa. “Ukupno je popisano više od 1000 različitih vrsta, što upućuje na iznimnu biološku vrijednost područja u kojemu čovjek kao sastavni dio okoliša može uistinu uživati. Rekao je kako smatra da će zbornik biti vrlo interesantno štivo svim ljudima koji prolaze Kornatima i pitaju se što bi još moglo biti ondje osim strmaca i suhozida.
Predsjednica Udruge “Argonauta” Martina Markov-Podvinski istaknula je kako su “provedene aktivnosti primjer kako suradnja različitih organizacija i institucija može znatno pridonijeti upotpunjavanju baze podataka o vrijednim vrstama i staništima potrebnim za učinkovito upravljanje zaštićenim područjima”.
