Nakon 7 godina 112 “zaživio« u široj javnosti

Jedinstveni broj za sve hitne službe 112 u nas je uveden još početkom 2005. godine. Iako je riječ o obvezi uvođenja tog univerzalnog broja za sve članice EU (pa tako i Hrvatsku, još odlukom Vijeća Europskih zajednica iz 1991. godine), nekako se čini da je tek posljednjih godinu-dvije broj 112 »zaživio« u široj javnosti, uz pokoji problem. Nakon razgovora s predstavnicima nekoliko naših hitnih službi, kao i s odgovornima u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, za sustav 112, zaključak je, unatoč tim »porođajnim« mukama, prilično jasan. Broj 112 u svakom slučaju je dobrodošao i koristan, iz nekoliko razloga, a sve interventne službe paralelno su zadržale svoje »direktne« brojeve – 192 za policiju, 193 za vatrogasce te 194 za hitnu pomoć.

Najviše je prigovora na uvođenje 112 broja bilo upravo iz ustanova za hitnu medicinsku pomoć. Naime, u reakciji i dolasku na teren ponekad se gube dragocjene sekunde i minute, smatraju u Zavodima za hitnu medicinu naših najvećih gradova, zbog »posredništva« koje se događa dok operateri službe 112 preusmjere poziv odgovarajućoj hitnoj službi. Osim toga, postoji još nekoliko specifičnih problema kada se traži hitna medicinska pomoć – operateri službe 112 uključuju se usporedno s pacijentom u razgovor s liječnikom, kod prometne nesreće liječnik ne zna broj pozivatelja pa mu je onemogućen daljnji kontakt s tom osobom zbog praćenja stanja unesrećenih dok Hitna pomoć ne stigne na mjesto nesreće i slično.
Hitna zadržala broj

Upravo zbog takvih situacija, potvrdili su nam to i iz DUZS-a, ukoliko je riječ o jasno prepoznatljivom hitnom slučaju, nema zapreka da se izravno zove hitna medicinska pomoć isključivo nadležna za slučaj. Uostalom, izravni nacionalni broj hitne službe koristi se i u 15 zemalja u Europi. Tako u Češkoj broj Hitne pomoći 155 primi više od 90 posto poziva za hitnu intervenciju izravno na svoj broj, a tek oko 7 posto putem službe 112.

No jedinstveni broj 112 ima i brojne prednosti, prvenstveno u situacijama u kojima je riječ o kompleksnom hitnom slučaju. Kada je potrebno lociranje (unesrećenog) pozivatelja, akcija traganja i spašavanja od strane Hrvatske gorske službe spašavanja te hitni medicinski let koji realizira Ministarstvo obrane, slučajevi koji traže hitni prijevoz organa za transplantaciju ili prijevoz morem, savjetuje se nazvati broj 112, koji će koordinativnim aktivnostima znatno učinkovitije i promptnije uputiti sve potrebne hitne službe na mjesto događaja. Također građani, posebno turisti, ne moraju poznavati strukovne nadležnosti hitnih službi, pravnih osoba ili tijela državne uprave – tipičan primjer su dvojbe oko nadležnosti i kompetencija prilikom poziva za onečišćenje ceste ili nekog prirodnog lokaliteta. Pozivatelji često ne znaju ni teritorijalne nadležnosti (na granicama županija, recimo), pa su pozivi službi 112 najučinkovitiji jer će biti proslijeđeni nadležnoj hitnoj službi, o čemu pozivatelj ne mora brinuti.
Štednja resursa

Ne manje značajne su i »dispečerske« sposobnosti operatera u centrima 112 – jednim pozivom na taj broj alarmiraju se sve hitne službe nadležne u pojedinom slučaju, a ujedno se pozivom na jedinstveni broj »filtriraju« zlonamjerni, nenamjenski ili ponovljeni pozivi koji bi inače zagušili linije određene hitne službe. Tipičan primjer je bio veliki požar u zapadnom dijelu Zagreba kojeg su primijetili brojni građani i pozivima vatrogascima dojavljivali isti požar, nepotrebno angažirajući operatere vatrogastva.

Iz DUZS-a su odgovarajući na naše upite o funkcioniranju službe i upotrebe jedinstvenog broja 112 naglasili da »model besprijekorno funkcionira u skandinavskim zemljama koje su integraciju hitnih službi u jedinstveni sustav prepoznale kao model koji optimizira i štedi brojne resurse: komunikacije, energija, ljudske resurse«. I statistički je broj 112 postao prepoznatljiv, kažu iz DUZS-a. Samo u 2011. godini u Hrvatskoj je sustav 112 zabilježio sveukupno tri milijuna poziva, od čega je više od 50 posto bilo hitnih. Dakle, više od 8.000 poziva dnevno, a polovica od toga hitnih.

Jedinstveni broj za sve hitne službe 112 u nas je uveden još početkom 2005. godine. Iako je riječ o obvezi uvođenja tog univerzalnog broja za sve članice EU (pa tako i Hrvatsku, još odlukom Vijeća Europskih zajednica iz 1991. godine), nekako se čini da je tek posljednjih godinu-dvije broj 112 »zaživio« u široj javnosti, uz pokoji problem. Nakon razgovora s predstavnicima nekoliko naših hitnih službi, kao i s odgovornima u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, za sustav 112, zaključak je, unatoč tim »porođajnim« mukama, prilično jasan. Broj 112 u svakom slučaju je dobrodošao i koristan, iz nekoliko razloga, a sve interventne službe paralelno su zadržale svoje »direktne« brojeve – 192 za policiju, 193 za vatrogasce te 194 za hitnu pomoć.

Najviše je prigovora na uvođenje 112 broja bilo upravo iz ustanova za hitnu medicinsku pomoć. Naime, u reakciji i dolasku na teren ponekad se gube dragocjene sekunde i minute, smatraju u Zavodima za hitnu medicinu naših najvećih gradova, zbog »posredništva« koje se događa dok operateri službe 112 preusmjere poziv odgovarajućoj hitnoj službi. Osim toga, postoji još nekoliko specifičnih problema kada se traži hitna medicinska pomoć – operateri službe 112 uključuju se usporedno s pacijentom u razgovor s liječnikom, kod prometne nesreće liječnik ne zna broj pozivatelja pa mu je onemogućen daljnji kontakt s tom osobom zbog praćenja stanja unesrećenih dok Hitna pomoć ne stigne na mjesto nesreće i slično.
Hitna zadržala broj

Upravo zbog takvih situacija, potvrdili su nam to i iz DUZS-a, ukoliko je riječ o jasno prepoznatljivom hitnom slučaju, nema zapreka da se izravno zove hitna medicinska pomoć isključivo nadležna za slučaj. Uostalom, izravni nacionalni broj hitne službe koristi se i u 15 zemalja u Europi. Tako u Češkoj broj Hitne pomoći 155 primi više od 90 posto poziva za hitnu intervenciju izravno na svoj broj, a tek oko 7 posto putem službe 112.

No jedinstveni broj 112 ima i brojne prednosti, prvenstveno u situacijama u kojima je riječ o kompleksnom hitnom slučaju. Kada je potrebno lociranje (unesrećenog) pozivatelja, akcija traganja i spašavanja od strane Hrvatske gorske službe spašavanja te hitni medicinski let koji realizira Ministarstvo obrane, slučajevi koji traže hitni prijevoz organa za transplantaciju ili prijevoz morem, savjetuje se nazvati broj 112, koji će koordinativnim aktivnostima znatno učinkovitije i promptnije uputiti sve potrebne hitne službe na mjesto događaja. Također građani, posebno turisti, ne moraju poznavati strukovne nadležnosti hitnih službi, pravnih osoba ili tijela državne uprave – tipičan primjer su dvojbe oko nadležnosti i kompetencija prilikom poziva za onečišćenje ceste ili nekog prirodnog lokaliteta. Pozivatelji često ne znaju ni teritorijalne nadležnosti (na granicama županija, recimo), pa su pozivi službi 112 najučinkovitiji jer će biti proslijeđeni nadležnoj hitnoj službi, o čemu pozivatelj ne mora brinuti.
Štednja resursa

Ne manje značajne su i »dispečerske« sposobnosti operatera u centrima 112 – jednim pozivom na taj broj alarmiraju se sve hitne službe nadležne u pojedinom slučaju, a ujedno se pozivom na jedinstveni broj »filtriraju« zlonamjerni, nenamjenski ili ponovljeni pozivi koji bi inače zagušili linije određene hitne službe. Tipičan primjer je bio veliki požar u zapadnom dijelu Zagreba kojeg su primijetili brojni građani i pozivima vatrogascima dojavljivali isti požar, nepotrebno angažirajući operatere vatrogastva.

Iz DUZS-a su odgovarajući na naše upite o funkcioniranju službe i upotrebe jedinstvenog broja 112 naglasili da »model besprijekorno funkcionira u skandinavskim zemljama koje su integraciju hitnih službi u jedinstveni sustav prepoznale kao model koji optimizira i štedi brojne resurse: komunikacije, energija, ljudske resurse«. I statistički je broj 112 postao prepoznatljiv, kažu iz DUZS-a. Samo u 2011. godini u Hrvatskoj je sustav 112 zabilježio sveukupno tri milijuna poziva, od čega je više od 50 posto bilo hitnih. Dakle, više od 8.000 poziva dnevno, a polovica od toga hitnih.