Za sve nekretnine za koje se pokrene ovrha od polovine listopada vrijede nova pravila prodaje na dražbama: kao i do sada, na prvom se ročištu neće moći prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, no za drugo se ročište taj prag podiže s jedne trećine na polovinu vrijednosti.
Kako nam je rekla Ana Marović, glasnogovornica splitskog Općinskog suda, za nekretnine za koje je već pokrenuta ovrha vrijede stara pravila, a novi Ovršni zakon koji je startao 15. listopada, primjenjuje se za sve postupke koju budu pokrenuti od tog dana.
Na dražbi 1053 objekta
A u Hrvatskoj će tako po starim pravilima i pragovima za prodaju na dražbama ostati 1053 nekretnine za koliko ih je trenutačno aktivna ovrha u očevidniku Hrvatske gospodarske komore. Od toga ih je u Dalmaciji 99, i to 37 u Splitsko-dalmatinskoj županiji od čega ih je u Splitu 10, u Šibensko-kninskoj 27, od čega je u gradu Šibeniku njih 15, u Zadarskoj ih je županiji 26, a u Zadru 12, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj ukupno devet aktivnih ovrha nekretnina od čega nijedna nije u županijskom središtu.
Ovršni zakon iz 1996. mijenjao se u više navrata, a s njim i pragovi za prodaju na dražbama na prvom i drugom ročištu. Stoga je danas šarolika situacija, za neke se nekretnine na prvom ročištu oglašava da ne mogu biti prodane ispod četiri petine vrijednosti, za neke vrijede tri četvrtine vrijednosti, dok je jedno vrijeme za drugo ročište prag bio polovina, a onda je spušten na trećinu vrijednosti. Ne proda li se nekretnina na ta dva ročišta, ovrha se obustavlja, a onaj tko ju je pokrenuo, može to opet učiniti.
Sve ovo znači da oni čije se nekretnine ubuduće nađu pod ovrhom mogu računati da im stan vrijednosti 100.000 eura na drugom ročištu neće moći biti prodan za manje po 50.000 eura umjesto dojučerašnjih 33.333 eura. Nakon što se takav stan proda, više novca će ostati svima koji se od dužnika naplaćuju, pa ta nova pravila malo olakšavaju položaj onih kojih se nađu pod udarom ovrhe. No, činjenica jest da se i dalje može dogoditi da dužnici ostanu bez stana zbog duga od 5000 ili 50.000 kuna.
Dug je dug, bez obzira koliki bio te ako dužnik nema druge imovine osim nekretnine, može mu se dogoditi da ostane bez nje zbog “malenog” duga. Tako se jedan stan od 65 kvadrata u Zvonimirovoj u Splitu, prije više od dvije godine na bubnju našao zbog 5000 kuna duga. Banka je od svog dužnika pokušavala naplatiti stambeni kredit nakon što je ostao bez posla, a dio rate vraćao je jamac.
S bankom je dužnik postigao dogovor da će stan sam prodati i namiriti dug, no kako kupca nije našao, tako je banka pokrenula ovrhu. No, na ročištima kupaca nije bilo. Procedura je trajala mjesecima, pa je u konačnici i taj dug od 5000 kuna banka naplatila od jamca. A da jamca koji je podnio teret svega nije bilo, vjerojatno bi ovaj dužnik ostao bez stana.
Vukići u očaju
Novi ovršni zakon neće ništa promijeniti ni u slučajevima kakav je onaj obitelji Vukić iz zadarskih Arbanasa. Njima je Porezna uprava pokrenula ovrhu nad obiteljskom kućom zbog duga koji se od 2007. s iznosa od 92.000 kuna popeo s kamatama na današnjih 600.000 kuna. Kuća je u travnju na drugom dražbenom ročištu prodana za 40.000 eura, a da poreznici nisu od toga naplatili ni lipe duga. Razlog, prvo se naplatila banka koja ovrhu nije pokrenula jer je objekt bio pod hipotekom, pa državi nije ostalo ništa. Ali dug državi još postoji i raste.
Naime, nakon što se nekretnina proda na dražbi, prvo se plaćaju sudski troškovi, ovrhovoditelji na čiji je prijedlog određena ovrha, ali i založni vjerovnici i u slučajevima kad nisu prijavili svoje tražbine. Redoslijed po kojem se naplaćuju svi oni, jest redoslijed po kojem su upisani u vlasničkom listu za nekretninu, pa je tako banka i mogla biti prije poreznika u naplatom redu.
Bez obzira na to što se vjerovnik ili više njih u nekim slučajevima ne namire iz novca od prodaje nekretnine, sud ovrhu utvrđuje dovršenom.
– Oni vjerovnici koji se nisu uspjeli naplatiti u cijelosti ili djelomično u ovom postupku ovrhe, mogu ponovo podnijeti drugi prijedlog za ovrhu na drugom predmetu ili sredstvu ovrhe radi naplate svoje tražbine – veli Marović.