Državni tužitelji u američkim saveznim državama Washington i Colorado već su počeli odbacivati optužnice protiv građana uhićenih s manjom količinom marihuane za osobnu uporabu. Te su dvije države, podsjećamo, na referendumu izglasale legalizaciju “trave”.
Timothy Egan, nagrađivani novinar i kolumnist New York Timesa, oduševljen je ovim potezom. U tekstu pod naslovom “Dajte šansu ‘travi'”, Egan naziva referendumsko izjašnjavanje “za” legalizaciju “društvenom revolucijom”.
Legalizacija štedi proračunski novac i spašava živote
“Za dva tjedna odrasle osobe u ovoj državi (Washington, op.a.) neće više biti kažnjavane zbog nečega što prakticira gotovo 30 milijuna Amerikanaca. Prvi put od početka prohibicije prije 75 godina, rekreativna marihuana postat će legalna”, piše Egan.
Birači su, tvrdi Timesov kolumnist, odlučili da je hapšenje 853 tisuće ljudi godišnje zbog prekršaja vezanih uz marihuanu uvreda za državu koja je utemeljena na principu individualnih sloboda. Potpuna legalizacija marihuane, argumentira Egan, ne samo da bi rasteretila sustav i uštedjela milijarde dolara državnom proračunu, već bi i spasila živote tisućama ljudi koji redovito ginu u obračunima narko-klanova, prvenstveno u Meksiku.
Ako krene SAD, krenut će i ostatak svijeta
Kako sada stvari stoje, iduće države koje će legalizirati marihuanu bit će Maine i Iowa. Prema Eganovoj prognozi, u narednih nekoliko godina marihuana će postati legalna u barem desetak saveznih država. Federalni zakon i dalje marihuanu klasificira kao vrlo opasnu drogu, ali i to će se morati promijeniti ukoliko se trend kojeg su započeli Colorado i Washington nastavi.
Za očekivati je da će se u tom slučaju i ostatak svijeta povesti za primjerom SAD-a i krenuti prema potpunoj legalizaciji marihuane. “Razgovarao sam s nekoliko prijatelja koji su policajci. Pogodite što kažu? Kažu da imaju puno važnijeg posla nego loviti ljude koji puše ‘travu'”, piše Egan.
Oko 25 posto zatvorske populacije je u SAD-u
U SAD-u živi oko pet posto svjetske populacije. Istodobno, u američkim zatvorima je 25 posto ukupne zatvorske populacije. Oko 500.000 ljudi u SAD-u služi zatvorske kazne zbog kaznenih djela vezanih uz korištenje narkotika. Svaki zatvorenik američke porezne obveznike košta oko 60.000 dolara godišnje.
“To je neodrživo”, piše Egan, te dodaje kako je Barack Obama u unikatnoj poziciji da promijeni stvari nabolje. Upravo je izborio drugi mandat u Bijeloj kući, što znači da se više ne mora zabrinjavati oko reizbora. Istovremeno, ukoliko krene u borbu za legalizaciju marihuane, Obama će imati podršku i od “desnih” libertarijanaca, kao i od “lijevih” humanitaraca. “Nije pitanje postoji li dovoljna potpora za legalizaciju – pitanje je ima li predsjednik ‘kičmu’ koja je potrebna da se za nju zauzme”, piše Egan.