Slatkih obećanja kako će se određenim reformskim zahvatima stabilizirati tržište ne bi li se izbjegla lavina poskupljenja, u Vladi, čini se, i ne sjećaju se više. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene povrća u trećem tromjesečju 2012. u odnosu na isto razdoblje lani više su čak 29,3%, žitarica 4,6, konzumnih jaja 15%, voća 2,8%…, što se, naravno, prelilo i na maloprodaju gdje nas iz dana u dan marketinškim akcijama i lecima uvjeravaju kako su zapravo i 50% jeftiniji i u susret nam izlaze brojnim akcijama i sniženjima.
Ishlapjela marmelada
No, potrošačka je košarica svejedno sve skuplja, a brojni proizvodi, kojima smo prije bili vjerni, znatno lakši, iako su pakiranja na prvi pogled ista, a cijene su, na prvi pogled ostale stare. Jogurti tako više nemaju 200 nego 180 grama, čokoladni namazi imaju 230 umjesto 250 grama, topljeni sir u trokutićima 140 umjesto 180 grama, napolitanke i slični konditorski proizvodi 860 umjesto 1000 grama, a tegle marmelada, kao i zimnice “ishlapile” su na 690 do 800 grama.
“Stisnule” su se i čokolade, majoneze i tartari u vrećicama i tubama, konzerve povrća ili ribe, kava, a manji su i sapuni, papirnate maramice, senfovi, čipsevi, slatkiši i ostale grickalice. Juhe su umjesto za četiri tanjura za istu cijenu dostatne za tanjur ili dva… Najnoviji trend u kojemu trgovci i proizvođači balansiraju s poskupljenjima zahvatio je i sireve i suhomesnate trajne i polutrajne proizvode, a potrošači su posebno alergični na proizvode na kojima piše kako je 10, 20, pa čak i 50% proizvoda gratis, a prije se za istu cijenu “gratis” količina podrazumijevala.
Kad je trik, a kad varanje
Drago Munjiza, nekadašnji čelnik Konzuma te direktor konzultantske kuće Jakov Viktor, kaže kako je za smanjenje gramaže krivo “tiho poskupljenje”, kada cijena na polici ostaje ista, ali je manji sadržaj, pa se očekuje da će krajnji potrošač tako lakše prihvatiti poskupljenje.
– Zbog krize te istodobnog poskupljenja sirovina i cijena energije, veliki je pritisak na proizvođače da ne mijenjaju i ne dižu cijene. Drugi je razlog trend manjih pakiranja prehrambenih artikala diktiran načinom potrošnje u kućanstvima u urbanim sredinama – ali i kod mlađe populacije – da se sve više jede izvan kuće. Tako su manja pakiranja pogodna u spajanju tih dvaju izazova – objašnjava Munjiza.
U nekim potrošačkim udrugama upozoravaju da smanjena gramaža proizvoda nije ništa drugo nego nepošteno i nezakonito potkradanje potrošača “na mala vrata”, kojim bi se trebao pozabaviti i Državni inspektorat. No predsjednik Regionalne organizacije zaštite potrošača (ROZP) Željko Tomašić kaže kako ima i previše varanja i pljački potrošača, da bi varanjem proglašavali svako snalaženje trgovaca. Riječ je, tvrdi, o namještaljkama ili poskupljenjima “umotanim u celofan”, a ne prijevarama – u kojima potrošači mogu ili neće sudjelovati.
– Takvi marketinški trikovi nisu nezakoniti niti su nepoštena poslovna praksa jer su svi podaci na proizvodu istiniti. Tvrdnja da je prijevara to što godinama čašica jogurta nema 200 grama, nego 180 grama po istoj cijeni, samo je dolijevanje “ulja na vatru” jer cijene, bez obzira na troškove proizvodnje, diktira tržište, odnosno ponuda i potražnja, a kupci su barometar kvalitete i cijene – kaže Tomašić, ističući kako je vrlo važno da potrošači u RH postanu korektivni faktor tržišta pa će se i manipulacije trgovaca smanjiti.