U Zadru je tisuću katolika više, dok je tri puta manje agnostika i skeptika

ZADAR – Državni zavod za statistiku objavio je nakon godinu dana samo neke od podataka prikupljenih prema posljednjem popisu stanovništva po kojem Zadar broji 75 062 i kao što je odavno znano peti je grad u Hrvatskoj.

Iz priloženih tablica doznajemo kako u Zadru živi 392 stranih državljana, dok je 1 855 onih koji su se izjasnili u kategoriji hrvatsko i drugo, dakle imaju dvojno državljanstvo.

Uz opću klasifikaciju Hrvatske koja je politički mlada država a demografski stara, u samom Zadru je po dobnim skupinama najviše stanovništva od 25 do 54 godine.
Po narodnostima Zadar ima najviše Srba. Tako se izjasnilo 2 168 građana, slijede Albanci kojih je 535, Bošnjaci – 247, Slovenaca je 153, Talijana je 90, Crnogoraca je 81, a Makedonaca 83. Od bizarnosti bilježi se jedan Vlah, te po četvoro Roma i Židova. Zanimljivo je kako se u izjašnjavanju po vjeroispovijesti registrirano osmero židovske vjere.
Najviše je, naravno, katolika – 66 474. Pravoslavcima se izjasnilo 2 093 građana, 138 je protestanata, dok je 286 upisano u kategoriju ostali kršćani. Uz 46 Zadrana koji štuju istočnjačke religije, 719 je onih koji se izjašnjavaju kao agnostici i skeptici.
Nisu vjernici, a nisu ni ateisti, reklo je to 2 938 građana Zadra, dok se 1 509 Zadrana po tom pitanju nije htjelo ni izjašnjavati.

Te podatke teško je komparirati s rezultatima popisa od  prije deset godina kada je u Zadru bilo 72 718 stanovnika, jer su drugačije klasifikacije religije. Tada je bilo 65 319 katolika, za grko katolike izjasnilo se 50 građana, sve 26 je tada upisano kao pripadnika srpske pravoslavne crkve, 389 pripada islamskoj vjeri. Da nisu vjernici kazalo je 2001. godine 1 857 građana,  dok ih je 2 231 svrstano u kategoriju agnostika i skeptika. Za 526 građana religiozno stanje je nepoznato.

ZADAR – Državni zavod za statistiku objavio je nakon godinu dana samo neke od podataka prikupljenih prema posljednjem popisu stanovništva po kojem Zadar broji 75 062 i kao što je odavno znano peti je grad u Hrvatskoj.

Iz priloženih tablica doznajemo kako u Zadru živi 392 stranih državljana, dok je 1 855 onih koji su se izjasnili u kategoriji hrvatsko i drugo, dakle imaju dvojno državljanstvo.

Uz opću klasifikaciju Hrvatske koja je politički mlada država a demografski stara, u samom Zadru je po dobnim skupinama najviše stanovništva od 25 do 54 godine.
Po narodnostima Zadar ima najviše Srba. Tako se izjasnilo 2 168 građana, slijede Albanci kojih je 535, Bošnjaci – 247, Slovenaca je 153, Talijana je 90, Crnogoraca je 81, a Makedonaca 83. Od bizarnosti bilježi se jedan Vlah, te po četvoro Roma i Židova. Zanimljivo je kako se u izjašnjavanju po vjeroispovijesti registrirano osmero židovske vjere.
Najviše je, naravno, katolika – 66 474. Pravoslavcima se izjasnilo 2 093 građana, 138 je protestanata, dok je 286 upisano u kategoriju ostali kršćani. Uz 46 Zadrana koji štuju istočnjačke religije, 719 je onih koji se izjašnjavaju kao agnostici i skeptici.
Nisu vjernici, a nisu ni ateisti, reklo je to 2 938 građana Zadra, dok se 1 509 Zadrana po tom pitanju nije htjelo ni izjašnjavati.

Te podatke teško je komparirati s rezultatima popisa od  prije deset godina kada je u Zadru bilo 72 718 stanovnika, jer su drugačije klasifikacije religije. Tada je bilo 65 319 katolika, za grko katolike izjasnilo se 50 građana, sve 26 je tada upisano kao pripadnika srpske pravoslavne crkve, 389 pripada islamskoj vjeri. Da nisu vjernici kazalo je 2001. godine 1 857 građana,  dok ih je 2 231 svrstano u kategoriju agnostika i skeptika. Za 526 građana religiozno stanje je nepoznato.