Hrvatske vode upravo prikupljaju ponude za izradu predinvesticijske studije višenamjenskog korištenja ličkih voda i rijeke Zrmanje za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih površina zadarskog zaleđa.
Kako je za taj projekt namijenjeno čak 1,7 milijuna kuna, bilo bi vrijedno vidjeti koliko je to uopće realno i bi li se možda za taj iznos moglo učiniti nešto konkretnije.
Još nam je u vrlo svježem sjećanju suša koja je vladala prošle i pretprošle godine (iako je kiša krajem prošle godine stvorila efekt natprosječno kišovite godine). Prema nekim najavama, i ova bi godina mogla biti uglavnom sušna, na otocima se već pribojavaju što ih sve čeka.
Godinama se kalkuliralo kako će se zajedno s gradnjom autoceste i probojem Velebita rješavati i natapanje sjeverne Dalmacije ličkim vodama, no ni u jednom od pet tunela preko Velebita, pa tako ni u najdužem “Svetom Roku”, nisu ugrađene cijevi koje bi mogle dopremiti tu vodu.
Još prije šest godina, kad su stručnjaci Agronomskog fakulteta iz Zagreba u suradnji s Građevinskim fakultetom iz Splita te Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša razradili mogućnosti navodnjavanja 6537 hektara poljoprivrednih površina u zadarskom zaleđu i predviđali mogućnost uključivanja ličkih voda, iz Hrvatskih autocesta ustvrdili su da je projekt zakasnio.
Naime, već se dovršavala druga cijev “Svetog Roka” u kojoj nije bila predviđena ta mogućnost, a trebalo je ugraditi cijevi velikog profila koje bi mogle dopremati najmanje jedan kubik vode u sekundi. HAC ili tko već sigurno neće dopustiti da se sada prekopavaju tuneli i ugrađuju neke nove cijevi. Ostala je u biti samo mogućnost da se koristi jezero Štikada i sustav RHE Obrovac ili nešto treće. No, to bi tek ta nova studija trebala pokazati, a realizacija nove varijante sigurno je vrlo daleka.
Uređenje akumulacija
– Vjerojatno će se ići za tim da se koristi i vodni potencijal gornjeg toka Zrmanje. I prije su postojale studije o korištenju i energetskog potencijala, dakle, izgradnji malih akumulacija – kaže županijski pročelnik za poljoprivredu Danijel Segarić.
– Bitno nam je dobiti stabilne količine vode, dakle ne samo izgraditi akumulacije, nego i dovesti vodu. A što se tiče predviđenih sredstava, to je samo planski, u konačnici to može iznositi i tri puta manje zbog situacije na tržištu – smatra Segarić.
Na uređenju akumulacija se radi. Nakon uređenja akumulacije Vlačine, sada se priprema druga faza koja će koštati oko 14 milijuna kuna, a za akumulaciju Kotao pokraj Korlata već je izrađena studija utjecaja na okoliš. Zbog toga što su akumulacije veće od milijun prostornih metara vode, to je u nadležnosti Hrvatskih voda i one bi trebale ići na izradu idejnog rješenja za gradnju novih akumulacija, no to nije u planu ove godine.
Problem je u cijeloj situaciji dugoročnog rješavanja navodnjavanja u tome što EU ne preporučuje korištenje podzemnih voda za ovakve sustave, to se očito ostavlja kao zlatna rezerva za neku dalju budućnost. Moraju se, dakle, koristiti sve površinske vode i postaviti sustavi za njihov prihvat.
Vransko polje
Sustav navodnjavanja Vranskog polja podijeljen je na tri dijela koji bi se gradili u tri faze. Prema sadašnjim izračunima proizlazi da će za treću fazu nedostajati vode i zbog toga je vjerojatno potrebno dopremiti i ličke vode, koje sada neiskorištene odlaze u more.
Otoci traže projekte
Dok Hrvatske vode troše novac za projekt koji će se moći realizirati u nekoj dalekoj budućnosti, zadarski otoci sada vape za vodom. A projekti koji su dostavljani za sufinanciranje nisu prihvaćeni, jer nisu išli preko Vodovoda ili zbog toga što su otoci u sastavu grada Zadra, koji ima više od 20 tisuća stanovnika.
Hrvatske vode: Čekamo studiju koja će analizirati mogućnosti
Iz Hrvatskih voda ipak smo dobili nekakav odgovor na naša pitanja o razlozima izrade ove studije. Navodi se da se studija radi u dogovoru sa Zadarskom županijom.
– Predinvesticijska studija, sukladno projektnom zadatku, treba tehnički, financijski i ekonomski analizirati sve moguće izvore vode za navodnjavanje, kao i varijante tehničkih rješenja dovoda vode za navodnjavanje do poljoprivrednih površina na području zadarskog zaleđa. Iz navedenog je razvidno da će odgovore na vaša pitanja dati navedena studija nakon dovršetka njezine izrade – kažu u Hrvatskim vodama.
