Da je u srijedu tijekom prvog radnog sastanka hrvatskog premijera Zorana Milanovića i njegovog srbijanskog kolege Ivice Dačića i doslovce došlo do odmrzavanja odnosa, pokazale su metereološke prilike. Naime, premijer Milanović je iz snijegom okovanog Zagreba nešto prije podneva stigao u Beograd gdje je temperatura zraka iznosila 12 stupnjeva Celzija.
“Došao sam u Beograd da vidim možemo li bolje. Naše su dvije države prošle kroz teške odnose tijekom zadnjih 20 godina, ali politika nije samo razum nego i osjećaji”, izjavio je jučer, po završetku sastanka, Zoran Milanović. Ivica Dačić je rekao da su odnosi između dviju država ključni za čitavu regiju. “Zato naše dvije vlade moraju operativno surađivati”, rekao je Dačić. A beogradski sastanak, održan u Palati Srbija gdje je premijer Dačić nedavno primio i njemačku kancelarku Angelu Merkel i američku državnu tajnicu Hillary Clinton, jučer je pratilo 150 akreditiranih novinara i tridesetak televizijskih ekipa. Susret je inicirao hrvatski premijer, nakon što su u Srbiji polako splasnule ‘strasti’ oko oslobođenja hrvatskih generala. Dvojica kolega načela su tri ‘paketa’ otvorenih pitanja. Prvi se odnosio na pitanja iz rata (izbjegli, nestali, stanarska prava, imovina). Drugi je bio gospodarska suradnja, a treći Europska unija. “Dobro je što je došlo do ovog sastanka i to je vrlo pametan potez premijera Milanovića jer otvorena pitanja pogotovo u slučaju Srbije i Hrvatske moraju se riješavati dijalogom i pregovorima bez obzira na to što nemamo iste poglede na prošlost”, smatra bivši ministar vanjskih poslova i lobist Mate Granić, napominjući da samo politička stabilnost može osigurati i gospodarsku suradnju.
Kad su ekonomski odnosi dviju država u pitanju, naši sugovornici nam kažu da ni tijekom zamrznutih političkih odnosa koji traju od polovice prošle godine, nije bilo većih promjena, što znači da ta bilanca još uvijek ide u korist Hrvatske. Tako je prošlu godinu Hrvatska završila sa 17,7 posto većim izvozom u Srbiju u odnosu na 2011. godinu (2,89 milijardi kuna), dok je srbijanski izvoz u istom periodu pao za 1,2 posto (iznosi 1,94 milijarde kuna). Statistika srbijanskih ulaganja kod nas je gotovo nikakva, dok su hrvatske tvrtke tijekom posljednjih desetak godina u Srbiju investirale više od pola milijarde eura. Najznačajniji hrvatski ulagač na tamošnjem tržištu je koncern Agrokor. “Ovaj susret jest olakšanje jer su zategnuti politički odnosi bili kamen oko vrata. No, prema onome što se moglo vidjeti na terenu hrvatske tvrtke nisu imale problema tijekom zahlađenja odnosa. Obični ljudi su i dalje kupovali Dijamantovo ulje i Podravkine juhe ali i išli na ljetovanje u Hrvatsku”, kaže urednik beogradskog Novog magazina Miša Brkić. Lani je na našoj obali, prema tvrdnjama Dranislava Žekića, direktora predstavnika Privredne komore Srbije u Zagrebu, bilo više od sto tisuća srbijanskih turista, a ove ih se godine može očekivati još više.
“Intenzivirali smo suradnju među tvrtkama. Konditorska industrija Bambi je nedavno potpisala distributerski ugovor za hrvatsko tržište s tvrtkom MPS a svoje je proizvode počeo distribuirati i Novohem, proizvođač ekoloških sredstava za čišćenje automobila. U posljednje vrijeme vrlo ozbiljne srbijanske kompanije ispituju teren radi investiranja u hrvatski turizam. Zanima ih kupnja hotela, ali i greenfield investicije”, rekao nam je Žekić. Direktorica za međunarodne odnose u HGK Sunčanica Skupnjak Kapić kaže da je svaki posjet na državnoj razini između Hrvatske i Srbije važan je za gospodarstvo jer daje poticaj jačanju bilateralnih odnosa. “Treba naglasiti da su gospodarstvenici u 2012. dobro poslovali i ostvarili pozitivne rezultate što pokazuju i podaci. Srbija je Hrvatskoj i važno investicijsko odredište. Od 1993. do kraja trećeg kvartala 2012. hrvatske tvrtke u Srbiju su kumulativno uložile 455,6 milijuna eura čime Srbija predstavlja treće tržište po vrijednosti plasiranog hrvatskog kapitala u inozemstvo”, smatra Skupnjak Kapić.