Kontroverzna Judith Reisman trebala je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu debatirati s jednim od koautora kurikuluma zdravstvenog odgoja, seksologom Aleksandrom Štulhoferom, no interes za debatu bio je prevelik pa je cijeli događaj otkazan.
Nakon jučerašnjih prilično burnih susreta s hrvatskom publikom, prvo na Fakultetu političkih znanosti, a potom i na prikazivanju filma o seksologu Alfredu Kinseyju, danas je kontroverzna američka komunikologinja Judith Reisman održala tribinu na Medicinskom, a oko 19 je sati stigla i na Filozofski fakultet kako bi sudjelovala u debati s jednim od koautora kurikuluma zdravstvenog odgoja, seksologom Aleksandrom Štulhoferom.
Odmah na početku, zbog nevjerojatne posjećenosti debata je dovedena u pitanje. Dekan Damir Boras zamolio je dio okupljenih da napuste dvoranu ili će biti prisiljen otkazati tribinu.
‘Nastao je sigurnosni problem i zdravstveni problem, ne možemo ni pristupiti katedri, ni održati normalno predavanje. Nažalost, ne mogu izgraditi veću dvoranu nego što je’, rekao je Boras okupljenima te zamolio sve koji stoje da odu kući i prate predavanje putem interneta. Zatim je odredio pauzu nakon koje će se vidjeti je li moguće krenuti s tribinom.
Oko 19:30 Boras se ponovno pojavio pred studentima i u kratkom obraćanju objavio da je zbog sigurnosnih razloga tribina na Fakultetu otkazana. ‘Pokažite da u Hrvatskoj imamo kulturu dijaloga. Hvala što ste došli, molim vas da mirno napustimo dvoranu’, rekao je na kraju Boras.
Na Medicinskom fakultetu bez incidenata
Tribina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom ‘The Influence of Hypersexualisation of Society on the Development of Human Personality’ počela je nešto nakon 15 sati, trajala je oko sat vremena i protekla je bez verbalnih incidenata poput onih jučerašnjih.
Reisman je u krcatoj dvorani učilišta Andrije Štampara izložila svoje žestoko protivljenje Alfredu Kinseyju i njegovim metodama istraživanja ljudske seksualnosti. U uvodnim izlaganjima, organizatori su okupljene studente pozvali na pristojno i civilizirano ponašanje. Predavanje zasad protječe bez incidenata.
Jedan od kurioziteta koji je Reisman spomenula je njezin sudski spor s Playboyem, za koji tvrdi da ga je dobila u Nizozemskoj. Nizozemska podružnica Playboya tužila ju je za klevetu jer je tvrdila da je taj časopis kroz godine promicao zlostavljanje djece. Reisman kaže da je sud odlučio kako u njezinoj tvrdnji nema ničega spornog. Spomenula je i da je osnivač časopisa Hugh Hefner 1953. godine, kada je izašao prvi broj, bio – djevac.
Govorila je i o, prema njoj, poražavajućem utjecaju Kinseyjevih knjiga na američki pravni sustav. Napomenula je kako su pravnici njegove nalaze koristili kako bi promijenili zakone koji su dotad, primjerice, zabranjivali pobačaj.
Kinseyjeve je metode usporedila s nacističkim. Rekla je da su i nacistički liječnici mahali doktoratima znanosti, ali da, za razliku od Kinseyja, njih danas nitko ne doživljava ozbiljno, a kamoli da bi o njihovim spoznajama poučavao učenike i studente.
Kazala je i da je spolni odgoj baziran na Kinseyjevom radu tijekom godina povećao broj silovanja žena, zlostavljanja djece, a povećao se i broj oboljelih od spolnih bolesti.
Nakon 40-ak minuta predavanja uslijedilo je nekoliko pitanja iz publike. Jedan je student pitao otkud Reismanovoj dokazi da je Kinsey bio pedofil, na što ga je ona, između ostalog, uputila da prouči njegove radove, razne dokumente i njegova vlastita svjedočanstva te da će doći do takvog zaključka.