ZADAR – Kruzing industrija sve je veći problem na Sredozemlju, a na Jadranu kruzeri postaju oblik masovnog turizma od kojeg je vrlo malo koristi, a puno štete. Na to je prije osam dana na predavanju Javna sociologija upozorio mr. Mirko Petrić koji se zajedno sa sociologinjom prof. dr Ingom Tomić Koludrović znanstveno bavi utjecajem kruzera na turizam i urbanizam dalmatinskih gradova.
Kako je Dubrovnik postao sjedište kruzing turizma, ali i znanstvenog proučavanja mora, tamo su provedena jedina istraživanja koja su potvrdila štetnost po podmorski svijet Jadrana.
Zadarski zavod za javno zdravstvo, iako ima ekologiju mora, nije poznato da je još vršio ispitivanja barem na mjestima gdje kruzeri pristaju.
Prema istraživanjima dostupnim u hrvatskim znanstvenim časopisima (npr:
Štambuk i drugi 2005), u dagnjama u luci Gruž nađena je petnaest puta veća
koncentracija bakra od normalne, što izaziva oštećenja genetskog sustava
(15,2 posto) a vodu stavlja po kontaminaciji u najvišu, petu klasu. Još
teže posljedice čine protuobraštajni premazi po živi svijet marina i luka
Jadrana.
Istraživanja Melite Peharde-Uljević i Nike Stagličić našla su masovnu
pojavu promjene spola kod ženki volka *Hexaplex trunculus* (tzv. pojava
imposeksa). Najveći stadij promjene spola (imposeksa) zabilježen kod 90
posto ženki na području Mokošice, 70 posto u uvali Gruž kod Orsana, a 45
posto kod ACI marine Dubrovnik. Ta se zagađenja mogu usporediti zagađenjima Kaštelanskog zaljeva, koji se i službeno navodi kao jedna od crnih točaka onečišćenja na Jadranu, kako potvrđuju istraživanja.
osbito što su tu Morske orgulje koje su ljeti pretvorene u formalno zabranjeno mjesto kupanja.
