Gospodarski uvjeti u Hrvatskoj u posljednje su se vrijeme još pogoršali. Hrvatska mora ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi poboljšala srednjoročne izglede i iskoristila prednost pristupanja EU-u. Uz daljnju fiskalnu konsolicaciju, prednost treba dati reformama usmjerenima na povećanje participacije radne snage, poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i smanjenje prepreka za ulaganja. Stoji to u Zaključnoj izjavi koju je Misija MMF-a objavila nakon posjeta Hrvatskoj.
Zaključna izjava MMF-a o Hrvatskoj – dokument
Nedavno najavljena smanjenja plaća u javnom sektoru te planirane reforme mirovinskoga i zdravstvenog sustava koraci su u pravom smjeru. Međutim, čim prije potrebni su daljnji rezovi kako bi se obuzdala neodrživa potrošnja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, smatraju u MMF-u. Jačanje gospodarske aktivnosti u 2013. ponajviše bi ovisilo o pravodobnoj realizaciji planiranih velikih ulaganja javnog sektora, stoji u Izjavi MMF-a objavljenoj na internetskoj stranici HNB-a.
U mirovinu sa 67 godina
Članovi Misije podupiru Vladine planove da poveća kazne za prijevremeno umirovljenje, povisi dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini, prekine indeksaciju privilegiranih mirovina te pojača kontrolu nad zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina. Važno je da te reforme stupe na snagu već u drugoj polovini 2013.
Osloboditi poduzeća opterećujućih kolektivnih ugovora
Planirane izmjene Zakona o radu mogle bi biti ambicioznije kad je riječ o smanjenju troškova zapošljavanja i otpuštanja, uključujući otpuštanje zbog slaboga radnog učinka, te omogućavanju poduzećima da se isključe iz primjene opterećujućih sektorskih kolektivnih ugovora. MMF preporučuje Vladi da omogući sporazume između socijalnih partnera u cilju usklađivanju naknada za rad s uvjetima poslovanja.
Prema projekcijama članova Misije, uz do sada provedene mjere, proračunski manjak u 2013. dosegnut će 4,25 posto BDP-a, a u srednjoročnom bi razdoblju iznosio približno 4,5 posto BDP-a, s tim da bi javni dug do kraja 2014. premašio 60 posto BDP-a (75 posto uključujući dug za koji jamči država).
