Papu Franu svi vole, izvještavaju nakon ustoličenja svjetski mediji: vjernicima vraća nadu, ateistima i agnosticima vjeru u otvoreni dijalog bez velikih filozofija.
Pridobio je simpatije svjetske javnosti svojom skromnošću, poniznošću i spontanošću, no u pitanjima koja se tiču katoličkog morala i nauka teško da će biti promjena osim nekih detalja, pa se može očekivati kako će u tim raspravama za koji mjesec svi biti u svojim busijama. No, dok traje idila, nameće se pitanje: hoće li i cijela Crkva slijediti njegov put, a uzor mu je najsiromašniji od svih svetaca Frane Asiški…
Takvo smo pitanje postavili prof. Ivanu Markešiću, sociologu religije s Instituta “Ivo Pilar” u Zagrebu:
– Ako Papa kaže da Crkva mora biti siromašna, onda se nameće zaključak da sada nije siromašna, barem ne na svim područjima na kojima je rasprostranjena. Mi kršćani očekujemo da se to dogodi – ističe naš sugovornik.
Hoće li hrvatska Crkva slijediti taj put?
– Katolička crkva je uređena piramidalno, i ako glava Crkva odluči da je njezin put skromnost, poniznost i siromaštvo, taj će nacrt slijediti i sve biskupije. Barem bi trebale, s obzirom i na stupanj samostalnosti koje biskupije u tim stvarima imaju. Kako će to konkretno izgledati, teško je reći, ali odsad će sigurno u fokusu biti socijalni pristup ili, kako Papa kaže – siromasi – dodaje sociolog religije.
Hoće li biti barem manje bahata kroz dio klera?
– Papa očito želi biti poglavar siromašne Crkve, u tu će se sliku morati uklopiti i dio hrvatskog klera koji sada ne odaje dojam siromaštva, skromnosti ni poniznosti – zaključuje prof. Markešić.
