Neki bi predmeti mogli biti ukinuti, drugi restruktuirani, a moguće je i uvođenje predmeta koji sada ne postoje u našim školama, izjavio je jučer u ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji profesor Neven Budak, voditelj Nacionalnog operativnog tijela za izradu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
To Vladino tijelo vodi premijer Zoran Milanović , a Budak je operativni šef. Strategija, koja bi trebala biti dovršena do 1. srpnja kada Hrvatska ulazi u EU, odredit će strukturu budućeg obrazovnog sustava: počevši od vrtića pa do studija.
Kako do boljih rezultata
Smanjenje broja predmeta u školama jedna je od najvažnijih promjena koja je, prema mišljenju mnogih eksperata, u hrvatskom školstvu nužna.
Upravo se veliki broj predmeta, pogrešan model učenja i preopterećenost ističu kao ključni uzroci sve lošijih rezultata učenika. Zato je Jutarnji u posljednjih nekoliko godina često pozivao na radikalnu promjenu modela i smanjenje na šest ili sedam, kao što ima Irska ili Amerika.
– Strategija može utvrditi da predmeta ima previše i da ih treba reducirati ili spojiti u neke nove cjeline. Neće se baviti time koji su konkretni predmeti višak. No, moguće je promišljati, po uzoru na neke druge zemlje, na spajanje nekih predmeta u jednu cjelinu, primjerice prirodoslovnih – rekao je Budak.
Naš sugovornik istaknuo je kako će se nakon usvajanja Strategije prijeći na izradu Nacionalnog kurikuluma, a zatim na izradu predmetnih kurikuluma.
Nova satnica
– Tek nakon tog procesa, koji će, pretpostavljam, trajati dvije godine, znat ćemo ima li predmeta koji su višak ili im je posvećen prevelik broj sati, odnosno treba li uvesti neke nove predmete kojih sada nema – rekao je.
– Pitanje broja predmeta usko je vezano i uz nastavno opterećenje učenika, uz dnevnu satnicu i kalendar nastave – dodao je Budak istaknuvši da se unutar radnih grupa koje se bave Strategijom vodi intenzivna rasprava.
– Naime, ukidanje, uvođenje novih ili restrukturiranje predmeta vezano je i uz obrazovanje nastavnika, radna mjesta, upisne kvote na sveučilištima, kolektivne ugovore… Riječ je o vrlo osjetljivoj strukturi – istaknuo je.
Budak se osvrnuo i na naša sveučilišta koja funkcioniraju na bitno različit način od većine u EU.
– Hrvatska se sveučilišta ne razlikuju samo od europskih, ona se razlikuju i međusobno. Neka su integrirana, druga nisu.
Za svako je sveučilište važno da može dobro funkcionirati. Ako se funkcionalna integracija, koja je doista nužna za opstanak sveučilišta, može postići i bez pravne integracije, onda fakultetima možemo ostaviti pravnu osobnost. Problem bi bio kada se fakulteti ne bi htjeli niti funkcionalno integrirati, jer su u tom slučaju naše šanse za razvoj, pa čak i za opstanak pojedinih struka prilično male – rekao je Budak.
Novac samo jakima
– U skoroj budućnosti do dovoljnog će financiranja moći doći samo veliki i jaki, a mali vjerojatno samo ako u nekom uskom području postižu izvrsne rezultate. Zbog toga se sveučilišta moraju integrirati u nastavnim i istraživačkim aktivnostima – dodao je Budak.
Novi model financiranja sveučilišta
Naš sugovornik istaknuo je kako Strategija predviđa programsko financiranje sveučilišta.
– To znači da bi Ministarstvo sa sveučilištima, visokim učilištima i institutima sklapao ugovore koji bi obuhvaćali cjelokupnu djelatnost tih ustanova. Ugovori bi trebali, kad je riječ o sveučilištima, pokrivati troškove studiranja za one kvote koje država smatra potrebnima, troškove za istraživanja, hladni pogon i sve ostalo što je potrebno za normalno funkcioniranje sveučilišta – pojasnio je Budak.
– Do sadržaja ugovora dolazilo bi se pregovorima Ministarstva i sveučilišta kao ravnopravnih partnera, a na temelju misija i strateških planova sveučilišta, te strateških planova i potreba države i društva – dodao je.