Manjak u državnom proračunu u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 5,8 milijardi kuna, što je za 1,6 milijardi kuna više od deficita u istom razdoblju prošle godine, neslužbene su informacije iz Ministarstva financija.
Glavni razlog povećanju rupe u državnoj blagajni jesu rashodi koji su porasli za 1,3 milijarde kuna, dok su prihodi pali za 340 milijuna kuna. Među rashodima najveći rast bilježe subvencije, koje su u odnosu na prvo tromjesečje 2012. veće za 770 milijuna kuna, što je posljedica činjenice da je Vlada poljoprivrednicima u prva tri mjeseca isplatila čak 65 posto ukupnih godišnjih subvencija.
Porezi veći, prihodi – manji
Uz to, za 220 milijuna kuna veći su i rashodi za mirovine u odnosu na prošlu godinu, što je rezultat opet aktiviranog modela usklađivanja mirovina, a i povećana su sredstva za nezaposlene u odnosu na planirane iznose. Zanimljivo je da su manji rashodi za zaposlene za tri posto (170 milijuna kuna), što je u najvećem dijelu rezultat drukčijeg obračuna troškova prijevoza za državnu upravu i dijela javnih službi, s tim da će se odluka o manjoj bruto plaći (za tri posto) odraziti tek na plaće isplaćene u travnju.
Kada su u pitanju prihodi državnog proračuna, ukupni prihodi od poreza su povećani za 100 milijuna kuna, s tim da je od poreznih prihoda rastao samo priljev od PDV-a (za 7,9 posto), dok su ostali porezni prihodi podbacili. Valja reći kako su u Ministarstvu financija očekivali i jači rast prihoda od PDV-a zbog toga što je u prvom tromjesečju prošle godine opća stopa tog poreza bila 23 posto, a ove godine iznosi 25 posto, a ukinuta je i nulta stopa na kruh, mlijeko i knjige (na 10 posto je smanjena stopa PDV-a za ugostiteljske usluge).
Manji prihodi od PDV-a od očekivanih tumače se vjerojatnim padom gospodarstva ostvarenim u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od prihoda značajno su pali prihodi od trošarina (za 300 milijuna kuna), poreza na dohodak (oko 10 posto) i poreza na dobit (oko 25 posto), što je logično s obzirom na rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti. Zbog toga su i manji prihodi od doprinosa (za četiri posto), ali se to mora pripisati i činjenici da je doprinos za zdravstvo ove godine manji za dva posto nego u prvom tromjesečju prošle godine.
Zanimljivo je da su prihodi od trošarina na duhan manji za 30 posto, ali to je rezultat činjenice da su proizvođači duhana i uvoznici cigareta prije povećanja trošarina u ovoj godini već u prosincu prošle godine “pokupovali markice” i stvorili zalihe po starim cijenama. Jedina svijetla točka u prihodima su, prema dosadašnjim informacijama, doprinosi za mirovine koji su rasli (unatoč manjem broju zaposlenih) po stopi od gotovo dva posto, što je rezultat vođenja reda u naplati tih doprinosa.
Policajci su nedavno pred Vladinom
zgradom poručili što misle i o svojim
aktualnim primanjima
/Bruno Konjević /Cropix
Reakcija ekonomskih analitičara na ukupne pokazatelje državnog budžeta je očekivana i glasi: državni proračun je i nakon rebalansa bio nerealan i uskoro treba očekivati drugi rebalans, odnosno nakon lokalnih izbora nam predstoji “tarapana”.
Martina Dalić, bivša HDZ-ova ministrica financija, Željko Lovrinčević i Maruška Vizek, analitičari Ekonomskog instituta, te Velimir Šonje, direktor “Arhivanalitike”, redom su nam kazivali kako ih proračunski pokazatelji ne iznenađuju, te da su rezultat neočekivano neozbiljno planiranih manjih rashoda i preoptimistično prognoziranih prihoda proračuna.
Drugi rebalans nakon izbora
Oni smatraju kako bi drugi rebalans proračuna (prvi rebalans je Hrvatski sabor izglasao prošlog tjedna) trebao uslijediti nakon lokalnih izbora, najkasnije u lipnju, jer bi kasnije bilo teško zakrpati rupu u proračunu. Pri tome se i Dalić i Lovrinčević slažu kako je prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna bio samo “tehnički” kako bi se udobrovoljilo kupce državnih obveznica, jer ga je Vlada predložila dok je ministar financija Slavko Linić bio u SAD-u gdje je plasirao obveznice.
Martina Dalić nam je kazala kako će Vlada vjerojatno morati ići u novo smanjivanje plaća državnih i javnih službenika ili nekih kategorija mirovina, jer su kapitalne investicije već srezali. Željko Lovrinčević, pak, ističe kako je rast prihoda od PDV-a od samo 7,9 posto, kao i pad ostalih poreznih prihoda i doprinosa, dokaz jakog gospodarskog podbačaja.
– Treba kazati kako je u prva dva mjeseca inflacija bila velika, da je Uskrs ranije pao, a opet je PDV tako malo rastao, ako znamo da je povećan za dva posto u odnosu na prošlu godinu. Spas bi mogao doći samo od turističke sezone i učinaka fiskalizacije, ali mislim da je ipak realnije očekivati rast deficita opće države za 2,5 do 3 milijarde ove godine u odnosu na predviđeni iznos – istaknuo je Lovrinčević.