Za prošlu godinu mislio sam da je najgora, ali ova je kudikamo teža, žali se Marko Jurjević, poljoprivrednik iz Islama Grčkog. – Zbog suše prošle godine nisam ubrao nijednu papriku, a pomidora, lubenica i ostalog povrća bilo je upola manje. Jedva sam vratio uložena sredstva. Mislio sam da bi mi bilo bolje da nisam ništa radio, jer bih manje potrošio, ali kako je krenulo ove godine nemam se čemu dobrom nadati.
Ne gleda samo Marko svakodnevno u nebo. To čine gotovo svi, ne samo ravnokotarski već i ostali poljodjelci, prvenstveno voćari i povrćari.
Tlo saturirano vodom
Kiša kao da je zaboravila da mora prestati padati. Ne samo da pada kiša, već su temperature daleko ispod prosjeka za ovo godišnje doba. Tijekom svibnja palo je više od 100 litara kiše po četvornom metru. Višegodišnji prosjek za svibanj je 65 litara.
Bilo je godina kada je u svibnju palo više od 150 litara kiše po metru četvornom, ali je prethodilo sušno proljeće. Zbog silnih kiša tlo je saturirano vodom koja stagnira na površini. Kako je netom posađeno ljetno povrće toplo vrijeme i umjerena vlažnost tla više su nego potrebni za njegov brz razvoj i dobar porast.
Bez kvalitetne presadnice i robusne biljke nema kvalitetnog ploda znaju svi povrćari.
Slab urod – veće cijene
Ove godine moglo bi manjkati kvalitetnog povrća. Osim toga nikoga ne treba iznenaditi njegova visoka cijena. Uz činjenicu da je poskupio repromaterijal obavljene su mnogobrojne agrotehničke mjere koje nisu običajne u prosječnim godinama i sve to povećava trošak ulaganja, uloženo treba vratiti, a nešto se mora i zaraditi.
Mada su zarade u poljoprivredi svake godine sve manje.
Koliko nepovoljne vremenske prilike utječu na cijene uvjerili su se svi oni koji su se odlučili za kupovinu mladog krumpira.
– Dio krumpira sam uspio posaditi početkom ožujka između dva kišna razdoblje. Tlo u koje sam sadio nisam mogao kvalitetno pripremiti i to se sada odražava na prinos. Prije nekoliko dana izvadio sam prvi ovogodišnji krumpir ali po krupnoći gomolja i po prinosima više sam nego razočaran, saznajemo od Dalibora Šajina iz Smilčića. – Da je krumpir u otkupu i 10 kuna za kilogram ne mogu vratiti uloženo pojašnjava Dalibor. Kakva će biti ova godina teško je prognozirati, ali po svemu za nas poljodjelce neće biti nimalo laka.
Stradale breskve i trešnje
Da jedno zlo ne dolazi samo, uvjerili su se poljodjelci s područja od Baštice do Smilčića. Krupa u petak prouzročila je značajne štete prvenstveno na voću. Najviše su stradale breskve i trešnje.
Ova godina nikako ne ide na ruku proizvođačima bresaka. Kasno proljetni mrazevi u vrijeme cvatnje oštetili su niže etaže na stablima. Plodovi su samo po vrhovima. Zbog kiše napad bolesti kovrčavost lista odnio je danak. U Ravnim kotarima gotovo nema nasada bresaka gdje lišće nije oštećeno od ove bolesti. I na kraju već navedena tuča.
– Nije uništen sav urod, ali neće biti kvalitete. Na plodovima bresaka ostat će ožiljci i takvi plodovi se prodaju jeftinije ili se uopće ne mogu prodati. Troškovi u proizvodnji su isti kao i da je breskva prve klase, pojašnjava Darko Anić voćar, iz Smilčića.
Trešnjama nema pomoći
Ne samo da su stradale breskve, već su stradale i trešnje gdje su rane sorte u fazi berbe. Osim krupe (grada) trešnje stradavaju zbog kiše. Plodovi pucaju i počinju trunuti. Kako je u tijeku berba više nikakva zaštita prskanjem s fungicidima ne pomaže.
Zbog kiše i lošeg vremena u problemima su voćari i povrćari, no njihovu sudbinu dijele vinogradari i maslinari.
– Morat ću vinograd poprskati s leđnom prskalicom, jer sam primijetio peronosporu, a traktor zbog raskvašenog tla ne može ući u vinograd, javlja mi Ante Samarđija vinogradar iz Polače koji obrađuje vinograd na Nadinskom blatu. Dok Ante razmišlja o prskanju s leđnom prskalicom, Marin Arbanas u vinogradima tvrtke Tilia iz Smilčića uhvatio je jedan beskišni dan i obavio zaštitu vinograda protiv peronospore i pepelnice.
Upitna i oplodnja maslina
Sve više sam uvjeren da je Ante iz Iža bio u pravu kada je rekao:
“Kada nema košćic neće biti ni maslina”, o čemu sam pisao u prošlom broju. Masline su upravo u fazi cvatnje. Tužno je gledati brojne otpale latice ispod krošnje. Kako prolazi jedna od najosjetljivijih faza maslina, a to je cvatnja u ovo hladno, tmurno i kišovito vrijeme i kakva će biti oplodnja znat će se za desetak dana. Ne želim biti zli prorok, ali moglo bi biti svašta. Nadajmo se prosječnoj oplodnji, a dalje ćemo lako. Ne samo da je kiša utjecala na cvatnju i oplodnju maslina, već je uzrok što brojni puževi u potrazi za sušom penju se po stablima maslina praveći grozdove.
.