Prema planu koji je izradilo Ministarstvo financija, i koji je usvojila Vladina Radna skupina za poslovnu klimu i privatne investicije, Radne skupine svih ministarstva dužne su napraviti temeljitu analizu svih parafiskalnih nameta i do 1. srpnja dostaviti Ministarstvu financija podatke o njihovu smanjenju ili ukidanju kada to ocijene opravdanim odnosno zadržavanju postojećih nameta.
Pri tome će se voditi računa da se ne dovede u pitanje funkcioniranje države, lokalnih jedinica, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima ti prihodi služe za financiranje osnovne djelatnosti.
Odluka u srpnju
Krajem srpnja, očekuju se konačni rezultati ovog vrlo zahtjevnog posla i donošenje konačne odluke koji će parafiskalni nameti ostati, koji će biti smanjeni, a koji ukinuti, kazala nam je Slavica Malenica, načelnica Sektora za proračunski nadzor Ministarstva financija, koja pod vodstvom Branka Šegona, pomoćnika ministra financija koji predsjedava Radnom skupinom za analizu i ažuriranje Registra neporeznih prihoda, koordinira projekt „restrukturiranja” parafiskalnih nameta. Bivša vlada je uz stručnu podršku Instituta za javne financije registrirala 245 neporeznih prihoda koje poduzetnici ističu kao većinom preskupe ili nepotrebne financijske „udare” na poslovanje njihovih tvrtki, dok je nova Vlada sastavila novi popis od ukupno 570 nameta.
Katalog nameta
Taj „parafiskalni katalog” je prilično detaljno koncipiran i sadrži 13 stavki za svaki prihod – od naziva, preko propisa i podzakonskih akata putem kojih je utemeljen, do tijela koje prikuplja prihod, visine novčanog iznosa ili načina obračuna naknade, do obveznika uplate tih sredstava i ukupno ostvarenih prihoda na godišnjoj razini. Taj novi Registar zapravo je zbir podataka koja su Ministarstvu financija dostavila sva ministarstva i predstavlja radni materijal koji će se sigurno mijenjati i reducirati.
Određeni dio novih prikupljenih parafiskalnih nameta zapravo ne odgovaraju definiciji tih naknada, jer se radi o prekršajnim kaznama, koncesijskim naknadama ili drugim sličnim prihodima koji ne ulaze u okvir parafiskalnih nameta. Naši sugovornici ističu da ova lista još uvijek nije cjelovita. Na njoj se i dalje radi, te se čekaju detaljne analize i prijedlozi svakog ministarstva. Govoreći o parafiskalnim nametima Branko Šegon ističe kako svakako treba razmisliti o manjem intenzitetu i kontrolama koje moraju provoditi ugostitelji kada su u pitanju sanitarne i zdravstvene norme, jer neki od tih postupaka su nepotrebno birokratsko mrcvarenje ugostitelja.
– Takvim mjerama se ne povećava efikasnost sanitarne i zdravstvene kontrole, a poduzetnicima samo oduzima vrijeme i novac. Treba vidjeti što se po tom pitanju može napraviti, smatra Šegon. Dodaje kako je slična stvar i s postupcima kontroliranja ispravnosti hrane. Naime, ugostitelji moraju prilično često davati uzorke hrane na kontrolu, iako već postoji paralelan proces praćenja kvalitete hrane od proizvodnje ili uvoza do krajnjeg korisnika. Takve „dvostruke linije zapovijedanja” bi trebalo uskladiti, kazao nam je pomoćnik ministra financija. Upozorava i na činjenicu da postoji više različitih vodnih naknada, doprinosa i slično koje bi trebalo objediniti u jedinstvenu cijenu kubnog metra vode.
Spomenička renta
On se zalaže i za maksimalno smanjivanje zloupotrebe obračuna naknade za spomeničku rentu, jer se, na primjer, događaju situacije da se nekome omogući gradnja stambenog ili poslovnog objekta unutar zone zaštićene spomeničke kulture, a zatim mu se naplaćuje spomenička renta. Premda tu treba napomenuti kako je izmjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara od 1. ožujka 2012. godine smanjen broj obveznika plaćanja spomeničke rente. Prije se obveza plaćanja odnosila na 25 djelatnosti dok sada tu obvezu ima sedam djelatnosti, ali to još uvijek ne znači da ne treba ponovno preispitati visinu i način obračuna spomeničke rente što će utvrditi Ministarstvo kulture, odnosno lokalne jedinice unutar gabarita utvrđenih Zakonom.
Prema Šegonovim riječima, treba ispitati i opravdanost učestalosti kontrole vatrogasnih aparata i visine naknade za taj posao, jer postoji opravdana sumnja da se radi o neracionalnoj frekventnosti tih kontrola. U Ministarstvu financija ističu kako poseban „tretman” u analizi visine i opravdanosti parafiskalnih nameta trebaju imati razne komore i agencije koje se financiraju putem tih prihoda, a za dio kojih ne postoji središnja evidencija njihovih prihoda niti rashoda. Pod povećalom središnje države tako se našla i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska agencija za kontrolu zračne plovidbe koje na osnovi visokih parafiskalnih nameta uspijevaju održavati natprosječno visoki standard svojih zaposlenika u odnosu na druge službe ili trenutne ekonomske uvjete u zemlji.
Zaboli glava od brojki
Upravo na tome će posebno raditi radne skupine svih ministarstava, a posao im je jako osjetljiv jer će presuđivati je li u nekoj komori ili agenciji plaća zaposlenika prevelika u odnosu na posao koji obavljaju u usporedbi s drugim komorama i agencijama. Poglavito to vrijedi u odnosu na plaće zaposlenika u državnim i javnim službama, te će se utvrditi treba li im kroz izmjene zakona i propisa smanjiti prihode koji opterećuju obveznike njihove uplate.
Naravno, bit će zanimljivo kako će radne skupine ocijeniti i neke prihode svojih ministarstava, pogotovo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture koje u svom resoru ima čak 50 trgovačkih društava, agencija i drugih pravnih osoba što se odrazilo na impozantan broj od 150 parafiskalnih nameta. S ovim Ministarstvom, održan je poseban sastanak u Ministarstvu financija kako bi se pojasnile određene nejasnoće, pa se očekuje da će ovo Ministarstvo u konačnici smanjiti broj parafiskalnih nameta koje je prijavilo u prvoj fazi ovoga postupka. Iz još uvijek neslužbenog Registra razvidno je da i Ministarstvo poljoprivrede prema ovim preliminarnim podacima ima 88 takvih posebnih prihoda.
U Ministarstvu financija se nadaju da će prepoloviti ukupan broj nameta, a veći dio preostalih smanjiti ili racionalizirati. Konačne rezultate ovog projekta dobiti ćemo početkom rujna, kada će se znati i koliko iznose ukupni prihodi od parafiskalnih nameta i koliko će iznositi ukupna ušteda. Utvrditi će se i prihodi ustanova iz područja znanosti, kulture, socijalne skrbi i drugi koji su izuzeti od uplate u državni proračun, a cilj je da se zbog poštivanja načela transparentnosti utvrdi koliko iznose i ti prihodi na godišnjoj razini.