Vlada nije dobila mandat za rasprodaju nacionalne imovine, nego da bi pomaknuli granice gospodarstva, kazao je Rudolf Dvorski dopredsjednik HSP-a Ante Starčevića i zadarski dožupan na današnjoj konferenciji za medije koju su sazvali kako bi upozorili na loše strane prodaje Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke te davanja autocesta u koncesiju.
Rudolf Dvorski pozvao je Vladu da preispita odluke.
– Neka pokrenu javnu raspravu i ako treba referendum te neka Vlada prestane biti rob kapitala i interesnih skupina. Neka počne stvarati i poticati nove vrijednosti, a ne krpati rupe u proračunu, kazao je Dvorski.
Dvorski i Ivica Vlakić, zamjenik gradonačelnika Zadra istaknuli su kako Vlada nema nikakve gospodarske strategije, nego svoju politiku bazira na prodaji onoga što su građani Hrvatske stvarali godinama. Tako je napomenuto kako je u autocestu uloženo 5,2 milijarde kuna, dok bi se za 3 milijarde ona dala u koncesiju na 50 godina, što je, rekli su, ravno prodaji. Zaključili su kako ova Vlada i ona Račanova rasprodaju više negoli je to činio HDZ.
Osim toga Dvorski je iznio teoriju Josepha Stiglitza, uglednog ekonomista o modelima kojima se država dovodi u katastrofalan položaj te je rekao da ostaje samo zadnji korak – ulazak MMF-a.
– Nakon prodaje subjekata koji donose profit, a mi ih želimo rasprodati i uništiti, odnosno dati u koncesiju, ostaje samo zadnji korak, a to je ulazak MMF-a. Tko bi za 3 milijarde kupio nešto na čemu neće zaraditi, zapitao se Dvorski.
Posebno se osvrnuo na prodaju Croatia osiguranja te je rekao kako oni posluju s dobiti i pune proračun te drže 34 posto tržišta.
– Croatia osiguranje ima 600 milijuna zadržane dobiti, a uputili su i ponudu za kupnju slovenske Save. Privatizacija nije potrebna, jer prodajom bi dobili oko milijardu kuna, a kroz nekoliko godina oni bi to zaradili, kazao je Dvorski navodeći kao primjer Hrvatski telekom koji ima puno manje radnika.
Ivica Vlakić kazao je kako je ministar Linić rekao kako je ukupni dug 180 milijardi, a prodajom CO i HPB dobit će tek dva milijuna te je pitanje zbog čega se to čini s likvidnim i solventnim tvrtkama, koje zapošljavaju Hrvatske ljude i ispunjavaju uvjete za poslovanje na europskom tržištu.