Okrugli stol o Zadarskom iskustvu granica na Sveučilištu

Sa Sveučilišta u Zadru najavili su zanimljiv okrugli stol povijesnog karaktera, ali uvijek aktulane teme, nazvane Zadarsko iskustvo granica.

 Okrugli stol će se održati  u subotu 28. rujna u Velikoj dvorani Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru (zgrada DHM – 2. kat) , a počet će u 9.30 sati.

Na skupu će svoje znanstvene spoznaje izložiti uglavnom zadarski povjesničari koji će se baviti zadarskim granicama sve do prošlog stoljeća, koje je ostavilo svoje tragove i na 21. stoljeće, kada se kao, brišu granice

Hrvoje PETRIĆ (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu)

Kako istraživati urbanu ekohistoriju Zadra? – prilog raspravi

Mladen ANČIĆ (Odjel za povijest, Sveučilište u Zadru)

Zadar i granice do kraja srednjeg vijeka

Mithad KOZLIČIĆ (Odjel za povijest, Sveučilište u Zadru)

Geostrategijsko značenje Zadra, Bihaća i Karlovca kao novovjekovnih razdjelnica Istoka i Zapada u svjetlu kartografskih povijesnih izvora

Kristijan JURAN (Odjel za povijest, Sveučilište u Zadru)

Pitanje kopnene granice između zadarskog i šibenskog teritorija u kontekstu mletačko-ugarskog i mletačko-osmanskog pograničja (15.-17. st.)

Ante BRALIĆ (Odjel za povijest, Sveučilište u Zadru)

Jedan prostor, više odvojenih zajednica – kulturološke i etničke granice u zadarskom području početkom 20. stoljeća

Drago ROKSANDIĆ (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu)

Gradski prostori i mjesta u obzorjima u promjenama: Konfliktne Phantomgrenzen u Bihaću, Karlovcu i Zadru (1900.-1918.)

Zlatko BEGONJA (Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru)

Zadar u procesima prekrajanja granica tijekom prve polovine 20. stoljeća

Sa Sveučilišta u Zadru najavili su zanimljiv okrugli stol povijesnog karaktera, ali uvijek aktulane teme, nazvane Zadarsko iskustvo granica.

 Okrugli stol će se održati  u subotu 28. rujna u Velikoj dvorani Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru (zgrada DHM – 2. kat) , a počet će u 9.30 sati.

Na skupu će svoje znanstvene spoznaje izložiti uglavnom zadarski povjesničari koji će se baviti zadarskim granicama sve do prošlog stoljeća, koje je ostavilo svoje tragove i na 21. stoljeće, kada se kao, brišu granice

Hrvoje PETRIĆ (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu)

Kako istraživati urbanu ekohistoriju Zadra? – prilog raspravi

Mladen ANČIĆ (Odjel za povijest, Sveučilište u Zadru)

Zadar i granice do kraja srednjeg vijeka

Mithad KOZLIČIĆ (Odjel za povijest, Sveučilište u Zadru)

Geostrategijsko značenje Zadra, Bihaća i Karlovca kao novovjekovnih razdjelnica Istoka i Zapada u svjetlu kartografskih povijesnih izvora

Kristijan JURAN (Odjel za povijest, Sveučilište u Zadru)

Pitanje kopnene granice između zadarskog i šibenskog teritorija u kontekstu mletačko-ugarskog i mletačko-osmanskog pograničja (15.-17. st.)

Ante BRALIĆ (Odjel za povijest, Sveučilište u Zadru)

Jedan prostor, više odvojenih zajednica – kulturološke i etničke granice u zadarskom području početkom 20. stoljeća

Drago ROKSANDIĆ (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu)

Gradski prostori i mjesta u obzorjima u promjenama: Konfliktne Phantomgrenzen u Bihaću, Karlovcu i Zadru (1900.-1918.)

Zlatko BEGONJA (Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru)

Zadar u procesima prekrajanja granica tijekom prve polovine 20. stoljeća