Trgovački centar “Joker” u Splitu na meti je njemačkih mirovinskih fondova, čiji su zakoni očito mnogo liberalniji, barem kako tvrde predstavnici naših “mirovinaca” kojima takvo ulaganje ne pada na pamet.
Oni većinom ulažu u državne vrijednosne papire, ponajprije one koje je izdala Hrvatska narodna banka, te u inozemne vrijednosne papire, a na to ih, tvrde predstavnici svih četiriju fondova koji su htjeli razgovarati o tome, prisiljava strog zakon. S jedne strane, taj zakon osigurava relativno sigurna ulaganja, ali ona donose mnogo manju zaradu nego mirovinskim fondovima drugih zemalja EU-a.
Zbog toga su sve ogorčeniji domaći poduzetnici i investicijski fondovi, tvrdeći kako “mirovinci” imovinom građana financiraju strane tvrtke i prerastrošnu državu, umjesto da potiču hrvatsko gospodarstvo. Prema Hanfinim podacima, u inozemstvo su uložili pet puta više novca nego u domaće investicijske fondove, a u državnu potrošnju 4,5 puta više novca nego u kapital tvrtki. Zašto?
– Zakon nam nalaže da, primjerice, 50 posto imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u vrijednosne papire čiji je izdavatelj RH. Na inozemnim tržištima kapitala možemo ulagati jedino u vrijednosne papire izdavatelja čije je sjedište u nekoj od članica EU-a ili OECD-a i ta ulaganja mogu iznositi najviše 20 posto imovine mirovinskog fonda – tvrde u AZ mirovinskom fondu.
Brojke koje su nam poslali jasno pokazuju kako ipak najviše ulažu u državu: taj fond trenutačno upravlja imovinom od 22,4 milijarde kuna, od kojih je 86,7 posto uloženo u domaću imovinu, od čega više od 75 posto u državne obveznice, a 9,4 posto u dionice. Manje od jedan posto uloženo je u korporativne i municipalne obveznice, te otvorene investicijske fondove, koji vape za ulaganjima. U inozemnu imovinu uloženo je 13,3 posto, i to u dionice.
Taj fond ima 603.770 članova, a prosječni godišnji prinos od osnivanja pa do 1. rujna ove godine iznosio je 5,67 posto.
EU smanjuje štednju
Šest od osam država članica EU-a ide prema smanjivanju privatne mirovinske štednje. Mađarska je ušteđeni novac povukla u proračun, Poljska je donijela odluku da polovinu uplata mirovinskih fondova povuče u proračun, čime će smanjiti javni dug. Estonija, Letonija, Litva i Slovačka također su znatno smanjile stopu izdvajanja u drugi stup, a naša Vlada ga namjerava dodatno pojačati, u čemu je, naravno, podupiru mirovinski fondovi.
– Mirovina iz drugog stupa u budućnosti će biti jedini pravi temelj mirovinskih primanja naših građana. Međutim, bez obzira na odlične investicijske rezultate, bez povećanja stope izdvajanja u drugi stup neće se moći nadomjestiti problem niskih mirovina iz prvog stupa. Tek dobro izbalansiran i dugoročno postavljen mirovinski sustav na tri stupa, uz opći gospodarski oporavak, može polučiti dugoročne rezultate i usporedivost s razvijenijim državama Europe – poručuju u AZ mirovinskom fondu.
U obveznom mirovinskom fondu PBZ Croatia kažu da osiguranici u drugom stupu (obvezni mirovinski fondovi) mogu biti mirni glede svojih uplata.
– Kao što možete vidjeti, unatoč tome što je naša zemlja već šestu godinu u krizi i usprkos najvećoj financijskoj krizi nakon one iz 30-ih godina prošlog stoljeća, nitko od naših članova nema manje novca nego što je uplatio, kako se to često pokušava prikazati u javnosti, nego obrnuto. No, visina mirovine iz drugog stupa jako ovisi o količini uplaćenih tijekom radnog vijeka. Dakle, sredstva su sigurna i uvećavaju se, ali je doprinos od pet posto za drugi stup premali i treba ga povećavati – tvrde u PBZ Croatiji.
Solidna zarada
Od ukupne imovine od 9,16 milijardi kuna, taj fond je također najviše uložio u vrijednosne papire hrvatskih izdavatelja – 89,1 posto, a 10,1 posto u inozemne vrijednosne papire.
– U naš je fond do sada uplaćeno 7,54 milijarde kuna neto, a imovina je 9,16 milijardi kuna, što znači da je članovima zarađeno 1,62 milijarde kuna od početka rada fonda – kažu u PBZ Croatiji. I u Erste Plavom mirovinskom fondu ističu da su najviše uložili u obveznice RH, te u dionice i korporativne obveznice naših i stranih kompanija.
– Što se tiče ulaganja, zaključno s 19. rujna, svojim smo članovima uvećali vrijednost s početnih 100 jedinica na 189,3027 – ističu u Erste Plavom.
U Raiffeisen mirovinskom društvu potvrdili su da i oni najviše ulažu u državne obveznice – 72,27 posto novca.
Od početka rada do 30. kolovoza ove godine, na godišnjoj razini, prinos je 5,38 posto, a u ovoj godini bio je 2,64 posto i zaradili su za svoje članove 416 milijuna kuna.