ZADAR- Treće predavanja o urbanoj prošlosti Zadra, kojeg je na manifestaciji Zadar more, održala dr. Antonija Mlikota sa zadarskog sveučilišta, izazvalo je veliko zanimanje stručne javnosti ali i građana Zadra.
Ta je publika sinoć u Arheološkom muzeju imali ekskluzivnu priliku vidjeti i čuti kako se mogla i trebala obnoviti povijesna jezgra, ali na sreću nije.
Nakon petogodišnjeg istraživanja poslijeratne obnove Zadra dr. Antonija Mlikota je ustvrdila kako je sve to bilo zbog jedne Marije.
– Ta rečenica ocrtava situaciju u kojoj je Zadar nalikovao na Pompeje sve dok se Miroslav Krleža nije zainteresirao za ruševinu samostana Sv. Marije. On je preusmjerio državnu pažnju i novac za obnovu Zadra, doveo Tita koji je priznao zanemarivanje tog grada, te preko Akademije organizirao prvi javni natječaj za obnovu povijesne jezgre, kazala je povjesničarka umjetnosti.
Do tog natječaja bila su dva regulacijska plana od kojih je prvi želio Zadar pretvoriti u grad muzej, a drugi promijeniti njegovu urbanu sliku te središte grada preseliti u Jazine, rušilo i gradilo na divlje, te su nastajale nove neurbane cjeline Zadra, istaknula je dr. Mlikota.
Krležin natječaj postavio je stroge kriteriji očuvanja kulturne baštine i antičkog rastera. No, niti jedan od 12 ponuđenih rješenja obnove Poluotoka nije pobijedio. A od tri prvonagrađena, arhitekt Bruno Milić (autor među ostalim zgrada Turisthotela u kojoj je hostel Forum te Kalelarge s povijesnim gabaritima) izradio je 1955. godine regulacijski plan. Ali se ni po njemu Zadar nije obnavljao nego tek po natječaju iz 1959. godine.
Krleža nije dočekao kraj natječaja na mjestu predsjednika žirija. Ali je i sreća da je natječaj zapravo ostao arhivi i da se Zadar nije obnavljao po prijedlozima kakvi su jučer prezentirani.
Bilo je tu i nebodera, nadvožnjaka, marina, zvonika poput Sv. Marka u Veneciji, trjemova, predimenzioniranih stambenih blokova, ravnog i kosog reda kuća uzduž rive, zatvorenog Foruma, srušene crkve Gospe od zdravlja, uvođenja prometnice na Poluotok, itd.
No, tadašnja vojska, JNA, koja je uselila u današnji Dom županije, to nije dopustila, pa su izgrađene garaže.