Tradicionalno godišnje savjetovanje ekonomista pod nazivom “Ekonomska politika Hrvatske u 2014” počelo je jučer u Opatiji, međutim bez predstavnika Vlade. Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, kazao je da o razlozima nedolaska treba pitati samu Vladu, jer HDE je, kaže, “civilna udruga koja daje mikrofone, i mi smo i u proljeće i najesen pozvali Vladu, imali su tu prostor, međutim ispričali su se drugim obavezama, da ne mogu doći, da su spriječeni, a ostalo morate pitati njih. Ovo je skup ekonomista na koji je došlo preko 200 ljudi”, rekao je Jurčić. No, kako je svojevremeno skup znao brojiti i do 800-tinjak sudionika, Jurčića smo pitali za razloge pada popularnosti:
– Kriza je učinili svoje, znalo je ranije biti po 500 sudionika, lani ih je bilo 290, sada oko 200. Štedi se, očito, na kotizacijama, broju noćenja, racionalizacija je prisutna, međutim, mi smo još uvijek najbolje posjećen skup ovog tipa, kaže Jurčić. Veli da u ovakvoj ekonomskoj situaciji i jesmo jer izvršna vlast ne sluša ekonomiste, niti s njima očito želi raspravljati i problem sagledati s različitih aspekata.
– Nažalost, izgubili smo 2012. i 2013. godinu s ovom vladom, a izgubili smo i prvu polovicu 2014. jer da bi se nešto promijenilo nabolje moraju se poduzeti mjere barem 5 do 6 mjeseci ranije, a u nekim sektorima kao turizam ili poljoprivreda i 5 do 10 godina ranije. Ali, nabolje se ništa ne mijenja samo od sebe, veli Jurčić, dodajući da potonuti ipak nećemo “jer je hrvatski narod žilav, u našim ljudima postoji poduzetnički duh koji se bori za svoj život, plaću i profit, i to je ono što nas drži na površini”.
Jurčić o INA-i
Na pitanje, treba li država otkupiti dionice Ine ako joj se pruži prilika, Jurčić veli da bi on “Inu uvijek otkupio, no politika mora znati koje ciljeve ima s Inom, a ti ciljevi onda opravdavaju cijene”.
– Mikroekonomski, Inu se isplati kupiti ako se daje fer cijena za fer vrijednost, to su nužni uvjeti, a dovoljni su ako vlada ima sposobnost upravljanja da digne efikasnost Ine. Političko-ekonomski, vlada treba definirati ciljeve na naftnom tržištu s Inom, vidjeti koliko ti ciljevi vrijede i vidjeti koliko se isplati uložiti u te ciljeve, i onda je to i vrijednost Ine. Tako da tu nema napamet, hoćemo-nećemo, nema sentimenta, emocija, nego ima racio poslovni i racio politički, zaključuje Jurčić.
Cota: Ništa bez industrije i državne intervencije
Skup je otvorio Boris Cota, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, istaknuvši da je Hrvatska premala da bi rast temeljila na domaćoj potražnji pa se mora okrenuti inozemnoj te pokušati povećati izvoz, i to izvoz proizvoda visoke dodane vrijednosti, a toga nema bez industrijske politike, i to uz značajne vladine intervencije. Niti jedna zemlja, kazao je Cota, nije postala bogata bez eksplicitne vladine intervencije, koja je provodila industrijsku politiku, rekao je Cota, citirajući Johna Maynarda Keynesa koji je kazao: Kada se moje informacije promijene, ja mijenjam svoje zaključke, a što vi činite?
Cota je nadalje primijetio da je interna devalvacija koja se kod nas svodi na smanjenje troškova rada, politički teška, a ekonomski učinak joj je upitan, jer ako svi budu provodili takve mjere – imat ćemo na kraju trgovački rat. Kako smo visokoeurizirani, tečaj je stabilan. U kratkom roku dakle politiku koja bi u značajnijoj mjeri podigla izvoz, ne vidim, zaključio je Cota.
Jurčić: Može MMF, ali samo kao podrška
Jurčić veli da je ključno odrediti što i kako proizvoditi i za koje tržište, a to može samo sustavna ekonomska politika na čelu s industrijskom koju sve druge politike moraju slijediti. Što se MMF-a tiče, on veli da jest za MMF, ali samo kao suport takvoj suvisloj ekonomskoj politici rasta koju, kaže, mora osmisliti vlada. U tom slučaju, MMF bi donio niže kamate za financiranje takvog rasta i to ima smisla, međutim, ako ekonomske politike nema, onda je sasvim svejedno, došao MMF ili ne došao: standard hrvatskih građana u takvom će scenariju padati.
Lovrinović: Neka se građani izjasne na referendumu o prodaji HPB-a, CO-a…
Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović predložio je da se oko prodaje državne imovine raspiše referendum. Dakle, da se građani na referendumu, kao obliku izravne demokracije, izjasne jesu li za monetizaciju autocesta, prodaju HPB-a i Croatia osiguranja, pa ako narod to na referendumu podrži, onda vlada, veli Lovrinović, to bezbrižno može prodati. Jer ako imamo referendume oko raznih drugih pitanja, onda nema razloga da se ne provode oko ovog iznimno bitnog.
No, dodaje Lovrinović, prodaja pa onda i referendum mogli bi se izbjeći samo da se promijeni model financiranja države, odnosno da HNB bankama omogući financiranje kod nje po stopi od 0,5 posto, što je praksa i u eurozoni, a onda da banke vladi plasiraju kredite uz stopu od 1 posto. Na tome bi se u godinu dana uštedjelo više no što nam se sada nudi za prodaju državne banke, zaključuje Lovrinović.
