Procjenjujući gospodarski rast u idućoj godini od 1,3 posto, Vlada je u saborsku proceudur odaslala prijedlog proračuna za iduću godinu prema kojem će prihodi biti 113 milijardi, a rashodi 130 milijardi kuna.
Tako iskazani minus od 17 milijardi kuna u državnoj blagajni u 2014., ministar financija Slavko Linić objasnio je rastom izdvajanja za zajednički proračun Europske unije i rastom kamata na ranija zaduženja.
– Očekujemo kretanje javnog duga u idućoj godini iznad 60 posto. Dakle, osim prekomjernog deficita, morati ćemo se baviti i smanjenjem javnog duga. Stoga, morati ćemo ići u daljnje privatizacije, procjenjujemo da bi taj prihod godišnje iznosio dvije milijardi kuna – najavio je ministar financija. Dok bi u 2014. deficit državnog proračuna bio pet posto BDP-a, za 2015. plan je smanjiti ga na 4,2 posto, a u 2016. na tri posto BDP-a, bez izvanproračunskih korisnika.
Izvori povećanja deficita budžeta u idućoj godini su članarina u Europskoj uniji od 1,8 milijardi kuna, budžetsko učešće u zajedničkim projektima sa EU od 2,4 milijarde kuna i povećanje kamata na povrat duga od 1,5 milijardi kuna.
– Nemamo puno prostora da pomognemo gospodarstvu kako bi pridonijelo rastu BDP-u. Svaka država sa dugom iznad 62 posto imati će problema sa vanjskim financiranjem – upozorio je Linić. Vlada u 2015. očekuje gospodarski rast od 2,2 posto, a u 2016. od 2,5 posto.
Vlada je uvela radnu obavezu dijelu liječnika i medicinskog osoblja koji se već 60 dana nalaze u štrajku. Obrazlažući tu odluku, pomoćnik ministra zdravlja Marijan Cesarik ocijenio je da su prava pacijenata usljed štrajka ugrožena, kao i zdravstveni sustav u cjelini.