Problem divljega kampiranja sve je izraženiji tijekom ljeta jer brojni kamperi zauzimaju parkirališta svojim vozilima, što ne stvara samo problem zauzimanja prostora nelegalnim kampiranjem, nego i onečišćenja okoliša ispuštanjem otpada na mjestima koja za to nisu predviđena.
Nedavno je pokrenut i projekt o inicijativi o mogućnostima planiranja i gradnje kamper-odmorišta u Zadarskoj županiji kako bi se u gradovima i manjim mjestima, uz prometnice i na drugim odgovarajućim lokacijama prema prostornim planovima, omogućila gradnja takvih objekata izvan turističkih zona.
Do sada je bio čest slučaj da bi se kampisti, u povratku iz kampa, na putu prema njemu ili u proputovanju našom županijom, zaustavljali na parkiralištima jednu ili više noći, ili bi koristili prostor oko prometnica za boravak, te bi često nakon njih ostajao otpad u prostoru ili bi čak praznili spremnike fekalija u okoliš, što je posebno opasno. Nije bilo učinkovitog načina za kontrolu divljega kampiranja, a s druge strane, postoji i potreba za kamper-odmorištima.
U Zadarskoj županiji pokušali su potaknuti rješavanje toga problema u suradnji s Razvojnom agencijom Zadarske županije kako je to učinjeno u Istri, gdje već postoji jedno odmorište, a planira ih se otvoriti još nekoliko. Projektnu ideju predstavio je Josip Matassi iz Razvojne agencije, a svoja iskustva predstavili su Boris Mrakovčić i Aleksandar Tidić iz Udruge ruralnih kamper-odmorišta, osnovane 2009. godine, s ciljem prilagodbe malih kampova u Hrvatskoj u kamper-odmorišta.
U ovom trenutku u Republici Hrvatskoj postoje samo dva registrirana kamper-odmorišta, jedno u Motovunu, a drugo u Koprivnici. Cilj je udruge izgradnja osamdesetak odmorišta duž jadranske obale, a važno je da postoji pozitivno mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH prema kojemu kamper-odmorišta, kao posebna vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj, ne moraju prostornim planovima biti planirana u T3 zonama, nego se, s obzirom na svoju namjenu i druge značajke, mogu planirati i u zonama druge odgovarajuće namjene u građevinskom području, kao i izvan građevinskog područja uz javne ceste ili kao dio tih cesta, tj. kao prateća i uslužna infrastruktura uz ceste.
Pitali smo Josipa Matassija iz Razvojne agencije kolika je mogućnost da se već ove godine osposobi barem jedno takvo odmorište.
Svaka općina svoje
– To je prije svega županijski projekt, u suradnji s nama. Ovo je bila prva inicijativa kako bismo to prezentirali javnosti, da vidimo kakav je odaziv, kakav je interes poduzetnika i jedinica lokalne samouprave, a onda treba sjesti i vidjeti gdje smo, od dokumentacije do kandidiranja prema europskim fondovima… Ne volim biti optimist jer je potrebna procedura, a država ipak nije definirala skraćeni postupak, tako da opet svaka općina treba predvidjeti svoj detaljni plan s takvim sadržajima, izraditi projekt, dobiti građevinsku dozvolu, a za sve to treba vremena. Zainteresirali smo javnost, imamo reakcije iz općina Starigrad, Poličnik i Gračac, a sada je potrebno dalje razrađivati taj projekt – dodao je Matassi.
Drugi model obuhvaća prenamjenu dijela (ili cijelog) prostora na postojećim javnim parkiralištima u jedinicama lokalne samouprave i ispred većih trgovačkih centara kako bi se mogla koristiti postojeća infrastruktura, uključujući parkiralište s priključkom za vodu i odvodnjom sivih voda, te s električnom energijom, vodom, odvodnjom, turističkim i komercijalnim uslugama.
Treći model odnosi se na parcele ispred ulaza u postojeće kampove – tzv. quick stop s vanjske strane, za kraće zadržavanje do tri dana, u pravilu najčešće samo jedno noćenje, uz korištenje cjelokupne infrastrukture kampa, počevši od prijave na recepciji kampa, uz mogućnost ispusta sivih voda i kemijskih WC-a.
Problem divljega kampiranja sve je izraženiji tijekom ljeta jer brojni kamperi zauzimaju parkirališta svojim vozilima, što ne stvara samo problem zauzimanja prostora nelegalnim kampiranjem, nego i onečišćenja okoliša ispuštanjem otpada na mjestima koja za to nisu predviđena.
Nedavno je pokrenut i projekt o inicijativi o mogućnostima planiranja i gradnje kamper-odmorišta u Zadarskoj županiji kako bi se u gradovima i manjim mjestima, uz prometnice i na drugim odgovarajućim lokacijama prema prostornim planovima, omogućila gradnja takvih objekata izvan turističkih zona.
Do sada je bio čest slučaj da bi se kampisti, u povratku iz kampa, na putu prema njemu ili u proputovanju našom županijom, zaustavljali na parkiralištima jednu ili više noći, ili bi koristili prostor oko prometnica za boravak, te bi često nakon njih ostajao otpad u prostoru ili bi čak praznili spremnike fekalija u okoliš, što je posebno opasno. Nije bilo učinkovitog načina za kontrolu divljega kampiranja, a s druge strane, postoji i potreba za kamper-odmorištima.
U Zadarskoj županiji pokušali su potaknuti rješavanje toga problema u suradnji s Razvojnom agencijom Zadarske županije kako je to učinjeno u Istri, gdje već postoji jedno odmorište, a planira ih se otvoriti još nekoliko. Projektnu ideju predstavio je Josip Matassi iz Razvojne agencije, a svoja iskustva predstavili su Boris Mrakovčić i Aleksandar Tidić iz Udruge ruralnih kamper-odmorišta, osnovane 2009. godine, s ciljem prilagodbe malih kampova u Hrvatskoj u kamper-odmorišta.
U ovom trenutku u Republici Hrvatskoj postoje samo dva registrirana kamper-odmorišta, jedno u Motovunu, a drugo u Koprivnici. Cilj je udruge izgradnja osamdesetak odmorišta duž jadranske obale, a važno je da postoji pozitivno mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH prema kojemu kamper-odmorišta, kao posebna vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj, ne moraju prostornim planovima biti planirana u T3 zonama, nego se, s obzirom na svoju namjenu i druge značajke, mogu planirati i u zonama druge odgovarajuće namjene u građevinskom području, kao i izvan građevinskog područja uz javne ceste ili kao dio tih cesta, tj. kao prateća i uslužna infrastruktura uz ceste.
Pitali smo Josipa Matassija iz Razvojne agencije kolika je mogućnost da se već ove godine osposobi barem jedno takvo odmorište.
Svaka općina svoje
– To je prije svega županijski projekt, u suradnji s nama. Ovo je bila prva inicijativa kako bismo to prezentirali javnosti, da vidimo kakav je odaziv, kakav je interes poduzetnika i jedinica lokalne samouprave, a onda treba sjesti i vidjeti gdje smo, od dokumentacije do kandidiranja prema europskim fondovima… Ne volim biti optimist jer je potrebna procedura, a država ipak nije definirala skraćeni postupak, tako da opet svaka općina treba predvidjeti svoj detaljni plan s takvim sadržajima, izraditi projekt, dobiti građevinsku dozvolu, a za sve to treba vremena. Zainteresirali smo javnost, imamo reakcije iz općina Starigrad, Poličnik i Gračac, a sada je potrebno dalje razrađivati taj projekt – dodao je Matassi.
Drugi model obuhvaća prenamjenu dijela (ili cijelog) prostora na postojećim javnim parkiralištima u jedinicama lokalne samouprave i ispred većih trgovačkih centara kako bi se mogla koristiti postojeća infrastruktura, uključujući parkiralište s priključkom za vodu i odvodnjom sivih voda, te s električnom energijom, vodom, odvodnjom, turističkim i komercijalnim uslugama.
Treći model odnosi se na parcele ispred ulaza u postojeće kampove – tzv. quick stop s vanjske strane, za kraće zadržavanje do tri dana, u pravilu najčešće samo jedno noćenje, uz korištenje cjelokupne infrastrukture kampa, počevši od prijave na recepciji kampa, uz mogućnost ispusta sivih voda i kemijskih WC-a.
