Privatni smještaj spasio je turistički mjesec srpanj, a po svemu sudeći i cijelu ovogodišnju turističku sezonu. Dok su zbog lošeg vremena kampovi bilježili pad, a hoteli stagnirali, u sobama i apartmanima duž Jadrana posao je cvjetao. Pogotovo u Dalmaciji, gdje u nekim županijama poput Splitsko-dalmatinske njegov udio u ukupnom kapacitetu iznosi i do 80 posto
Još uvijek nije jasno je li se ‘bum’ dogodio sam od sebe ili spletom okolnosti: iznajmljivači u nizu gradova i mjesta žale se da imaju manje gostiju nego prošle godine i da gužve nema osim u nekoliko tjedana špice sezone, a ministar turizma Darko Lorencin tvrdi da je razlog tome dramatičan porast broja kreveta u privatnom smještaju. Službene brojke na njegovoj su strani: broj smještajnih jedinica u jadranskim županijama ove godine narastao je sa 80 na 90 tisuća, a broj postelja sa 254 tisuće na 291 tisuću.
Podaci se svejedno mogu tumačiti na nekoliko načina, jer je legalizacijom bespravnih objekata velik dio iznajmljivača legalizirao i svoj mali biznis. S time se slaže i predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba.
‘Treba biti pažljiv, jer je nemoguće odvojiti novu ponudu od one koja je jednostavno izašla iz ‘sive zone’, odnosno legalizirana i fiskalizirana. Imamo dosta novih objekata, no usudim se reći da nisu baš svi izgrađeni i uređeni u posljednjih šest mjeseci’, kaže Žgomba za tportal.
‘Ali, da, privatni smještaj odigrao je veliku ulogu u ovoj sezoni i raduje me da smo pored toga diverzificirali ponudu. Tu su još uvijek vrlo značajni klasični apartmani na moru, ali imamo i hostele, mala obiteljska domaćinstva, ruralne vile, stanove u urbanim sredinama…’, govori Žgomba.
Upravo stanovi u velikim gradovima, pa čak i oni u kojima se živi tijekom godine i iznajmljuje ih se samo u dva ili tri ljetna mjeseca, najzaslužniji su za turističku eksploziju sredina poput Splita ili Zadra, pa čak i Zagreba: već i letimičan pregled ponude na internetu dokazuje da se nešto ozbiljno događa, a službeni podaci govore da su baš u njima kapaciteti strahovito narasli.
‘Putnici sve češće imaju naviku kraćeg boravka i zadržavanja, ali i želju za posjetom što više destinacija. Neki možda i nemaju ekonomske mogućnosti i želje za odsjedanjem u hotelima, a po svemu sudeći, i neki naši građani pronašli su novi oblik zarade’, objašnjava šef UHPA-e.
Samo u Splitu broj postelja u privatnom smještaju u jednoj godini narastao je za 50 posto, a Zadar bilježi 35 posto više iznajmljivača. Poseban je slučaj strogi centar grada, odnosno Poluotok, gdje je niknulo preko tisuću ležaja! Mnogi Zadrani čak su uzeli kredite kako bi uredili stare kuće i stanove, promijenili instalacije ili prozore, vrata i namještaj, pa su sada u panici jer je rast ponude logično utjecao na smanjenje potražnje.
‘Prosječna zarada po sezoni ove godine će se, po svemu sudeći, smanjiti sa 7.500 na tri do četiri tisuće eura, a nekima to neće biti dovoljno ni za otplatu kredita’, jada se jedna od iznajmljivačica za tportal. ‘Ove zime u trendu je bilo masovno renoviranje, mjesec travanj bio je vrhunski, no sve do polovice srpnja nije bilo nikoga’, otkriva ona.
‘Ne treba biti matematičar pa zaključiti da je broj apartmana zasad prevelik, no zanimljivo je da cijene nisu pale: apartman za dvoje u prosjeku se naplaćuje po 80 eura, a za četvero od 100 do 120 eura’, kaže ona. Gosti se često žale na manjak zabave, a sami Zadrani pomalo zavidno promatraju Split i njegov Ultra Festival, koji je začepio sve moguće rupe u kalendarima.
U Turističkoj zajednici Zadra svjesni su novog fenomena gostiju koji manje traže plaže, a više žele provoditi vrijeme u gradovima, i to onako kako ga provode sami domaćini.
‘Svjesni smo da se neki žale, no sezona je odlična: u sedam mjeseci imamo 19 posto više dolazaka i 11 posto više noćenja. Turisti ostaju kraće, ali dolaze češće’, objašnjava direktor zadarskog TZ-a Zvonko Šupe.
‘Zadrani su se tome prilagodili i prenamijenili neke svoje prostore, a neki su čak tijekom ljeta odselili u kuće i vikendice na otocima ili u zaleđu. I posezona će izgleda biti vrlo dobra, jer imamo dosta avionskih veza niskobudžetnih kompanija i pomalo se profiliramo u pravu ‘city break’ destinaciju’, kaže Šupe.
Njegova splitska kolegica Alijana Vukšić također zadovoljno trlja ruke: ogromna većina novog privatnog smještaja u gradu vrlo je visoke kvalitete, a novi trend utjecao je i na veću čistoću i urednost kompletnog grada. Doduše, u ovom slučaju i cijene su nešto pale, pa se apartmani u Splitu u posljednji trenutak mogu unajmiti i za 30 do 40 eura.
‘Više nije dovoljno samo imati sobe i krevete; ništa se ubuduće neće puniti samo od sebe. Poslu treba pristupiti još ozbiljnije, angažirati turističke agencije, posvetiti se online prodaji i oglašavanju…’, govori Vukšić.
‘Splitski gosti svake godine sve su mlađi, žele konzumirati sadržaje poput muzeja, galerija, noćnih izlazaka i sportskih priredbi, ali, dakako, da navrate i na plažu. Zasad smo destinacija privatnog smještaja visoke kvalitete i time nekako uspijevamo nadoknaditi manjak hotela’, objašnjava šefica splitskog TZ-a.