Meteorolozi najavljuju novi prodor vlažnog zraka sa zapada, koji se uklapa u dosadašnje podatke o 2014. kao toplijoj i vlažnijoj godini, ali i u sve jasnije očitovanje scenarija klimatskog zatopljenja.
Danas su na sjevernom Jadranu i u najzapadnijim krajevima Hrvatske mogući kiša, lokalni pljuskovi i ponegdje grmljavinsko nevrijeme. Sutra bi oborine s grmljavinskim nevremenom mogle biti mjestimice izraženije, osobito na sjevernom Jadranu. Puhat će slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, vjetar, objavljeno je stranicama DHMZ-a.
Prvi dio ljeta, u lipanju, prema izvješću DHMZ-a, bio je posvuda topliji, te je na zapadu Hrvatske dobio oznake ekstremno toplog. Međutim, srpanj je temperaturno bio prilično umjeren, u većini Hrvatske normalan.
U pogledu oborina i lipanj i srpanj su bili kišniji, a u nekim dijelovima, osobito na zapadu i na Jadranu, do esktremano kišni.
– U Zadru je, primjerice, palo toliko kiše da se ne pamti u stotinu godina, odnosno deset puta više od višegodišnjeg prosjeka, kazao je klimatolog DHMZ-a Krešimir Pandžić, uz napomenu da će se ta pojava u značajnoj mjeri „utopiti” na razini godine.
Kišno vrijeme kvari osjećaj ljeta koji se stječe uz visoke temprature, a učestalost lošeg vremena u dijelu turističkih krugova već je ocijenjena razlogom slabije sezone.
– No, i nastavak kolovoza bi mogao biti nešto oblačniji i vlažniji na sjevernom Jadranu, a na srednjem i južnom Jadranu umjereniji, najavaljuje Pandžić.
Prema prognozama koje je dala Britanska meteorološka služba, naredna tri mjeseca mogla bi biti toplija, osobito na Jadranu, gdje se očekuje i vlažnije vrijeme od prosjeka. Pandžić napominje da je ta služba dala hrabre prognoze da će ljeto biti vlažnije od prosjeka, što se i obistinilo.
– Klima se i ove godine uklapa u službeni, srednji scenarij klimatskih promjena, koje se osobito očituje u Jugoistočnoj, pa i u cijeloj Južnoj Europi, dodaje Pandžić. Radi se o povećanju prosječne temperature i sve većoj sušnosti. Samo jedna od deset zadnjih godina nije u skladu s tim podacima, kaže Pandžić.
On dodaje da bi ova godina bi mogla biti izuzetak, tj da bi mogla biti vlažnija od niza, ali da se i to „na neki način” uklapa u scenarij klimatskih promjena, koje će se najviše odraziti na poljoprivredu, vodno gospodarstvo, turizam i slične grane.
– Imat ćemo sve čudnija događanja s klimom jer smo definitivno ušli u zatopljenje, a u toplijem okolišu je moguće očekivati dinamičnije procese i veće razlike nego u hladijem gdje su svi procesi usporeni, objasnio je klimatolog Sveučilišta u Zagrebu Branko Grisogono.