ZADAR- Gradske vlasti Zadra brzo su reagirale na traženje tvrtke Europen Coastal Airlines da im se osiguraju uvjeti za uspostavu aerodroma na vodi.
Zbog hidroavionskog pristaništa po drugi put u kratkom periodu mijenja se Detaljni plan uređenja područja Maraska.
Gradskom vijeću predlaže se rekonstrukcija lukobrana gradske luke, tzv Đige gdje bi se sa zapadne, vanjske strane postavio ponton. Na toj je lokaciji svojedobno autor DPU Nikola Bašić planirao umjetni otok za goste budućeg hotela Maraska, ali su konzervatori 2007. godine odbili suglasnost za takvu intervenciju u prostoru..
Dok je Zadar bio pod talijanskom vlašću to je bila jedina veza i s Italijom i prvi počeci zrakoplovstva na zadarskom području. Tvrtka braće Kozulić između dva svjetska rata bila je najveći proizvođač hidroplana. Njihova tvrtka S.I.S.A. započela je komercijalni prijevoz putnika 1926. godine na liniji Trst – Zadar. Hidroavioni su bili puno veći nego danas a pristanište je bilo ispred benzinske crpke Voštarnica u gradskoj luci. Posljednji let za Anconu bio je u rujnu 1943. godine kada je pala Italija.
U pismu namjere njemačkih investitora navodi se kako su oni spremni uložiti u projekt uspostave hidroavionskog pristaništa u Zadru, nakon dobivanja prava korištenja tog područja putem koncesije, te ishođenja svih potrebnih dozvola i certifikata nadležnih tijela. Tvrde kako imaju cetrifikat kojim se potvrđuje kako je razina buke njihovih hidroaviona na razini.
Oni bi već iduće sezone napravili pristanište i planirali linije iz Zadra za otoke. Vlasnici te hrvatsko- njemačke tvrtke kao i u drugim gradovima u Hrvatskoj traže lokaciju koja će imati uz pristanište i ugostiteljski objekt. Na tome inzistiraju u splitskoj gradskoj luci.
U pismu namjere kojeg su 17. listopada uputili gradonačelniku Božidaru Kalmeti to se navodi, ali zna se kako im lani uvala Dražanica nije odgovarala kao ponuđena lokacija.
Pismo namjere upućeno je i na adresu lučkog kapetana Alena Rukavine, ravnatelja Županijske lučke uprave Marinka Slavića te zamjenika župana Rudolfa Dvorskog jer su čelnici HSP Ante Starčević bili lobisti tog projekta.