Teška gospodarska situacija i visoka stopa nezaposlenosti među mladima i u Zadarskoj je županiji sasvim sigurno natjerala dio mlađe populacije da sreću i bolji život potraže u inozemstvu.
Osim Kanade i nekih drugih dalekih destinacija, mladi najčešće biraju Švedsku i Njemačku. No, podatak o 3,1 posto odjavljenih žitelja s područja naše županije u prošloj godini zazvučao je alarmantno.
Iako u Ministarstvu unutarnjih poslova ne analiziraju statističke podatke, navode kako je zapravo riječ o provedbi zakona o prebivalištu koji je stupio na snagu potkraj 2012. godine. Od tada je na području koje pokriva zadarska policijska uprava privremenu odjavu prebivališta zatražilo 7.360 građana.
Odlazak građana koji je evidentiran od strane MUP-a u 2014. godini jest na razni PU Zadarske 5.371 osoba. Važno je napomenuti da privremeni odlazak reguliraju osobe koje već duže rade u inozemstvu kao i članovi njihovih obitelji, te se ne radi samo o osobama koje prvi put odlaze u inozemstvo, kaže Marina Mandić iz MUP-a
Osim toga, ni u pogledu dobne strukture ne može se govoriti da su prebivalište odjavili mahom mlađi ljudi. Većina osoba koje su prijavile privremeni odlazak je rođena između 1949. i 1985. godine te je broj osoba po godištima unutar te skupine prilično ravnomjerno raspoređen, od oko 1.500 do 2.300. Najviše osoba, preko 2.000 po godištu su rođeni u rasponu od 1966. – 1976. pa se ne ubrajaju u skupinu mladih osoba, dodaje Mandić.
Iz podataka koje je na svojim stranicama objavio Državni zavod za statistiku jasno je da je mahom riječ o hrvatskim državljanima koji već dulji niz godina žive i rade u Bosni i Hercegovini, odnosno Srbiji. Oni su zapravo, slijedom novoga Zakona, morali odabrati prebivalište u zemlji u kojoj stvarno rade i žive. Ionako bi bilo teško za povjerovati da su hrvatski državljani bolji život potražili u zemljama, u kojima je stanje daleko gore od našega.
