Jučer su započeli predupisi djece u prvi razred osnovne škole za školsku godinu 2016-17.
Redovan postupak
Ured državne uprave u Zadarskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti, poziva roditelje, odnosno skrbnike da obvezno upišu djecu koja najkasnije 31. ožujka navršavaju šest godina života. I to u pripadajućoj najbližoj osnovnoj školi prema mjestu prebivališta odnosno boravišta.
Predupisu pristupaju i djeca rođena od 1. 4. do 31.12. 2010. za koju roditelji, odnosno staratelji žele ostvariti pravo na prijevremeni upis u prvi razred, djeca kojima je za školsku godinu 2015.-16. rješenjem Ureda, odgođen upis, kao i djeca koja iz opravdanih razloga trebaju privremeno oslobađanje upisa.
-U pitanju je redoviti administrativni postupak koji se provodi zbog evidencije polaznika. Roditelji zdravih mališana ne moraju donijeti nikakve dokumente, tek prijavljuju svoje dijete da je rođeno tada i tada, gdje je rođeno, ime i prezime roditelja ili skrbnika, dob djeteta i dobivaju termine i dio obaveza koje trebaju napraviti, poput laboratorijskih pretraga krvi i urina čiji se nalaz odnosi nadležnom liječniku školske medicine u sklopu sistematskog pregleda. Usporedno se, naime, provodi kompletan pregled psihofizičkog stanja mališana u razdoblju od 31. ožujka do 15. 6., kako bi se potom obavili i upisi u I. razred osnovnih škola u intervalu između 16. i 21. lipnja.- detaljno nas informira Boris Colić, iskusni pedagog u OŠ Šimuna Kožičića Benje u Ulici Asje Petričić 7.
-Dakle, baš svake godine odredi se komisija, stručno povjerenstvo, u svim školama bez obzira na njihovu veličinu i status, a koju sačinjavaju pedagog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Tu su psiholog, defektolog i liječnik, a zajednički obavljaju predradnje potrebne da bi se procijenila zrelost djeteta. To je standardna procedura koju odrađujemo svi skupa, ali najveće obaveze su poslije toga u biti na roditeljima. Dio škola, na žalost, nema psihologa i defektologa, pa isti nerijetko pokrivaju nekoliko osmoljetki, a poseban problem predstavlja manjak liječničkih timova. Trenutno ih je samo tri koja pokrivaju županijsko područje što njima predstavlja veliki teret i oduzima vremena zbog čega je i predupis prilično uranio, nekoliko mjeseci uoči pravog upisa. – pojašnjava školski pedagog i dodaje kako prije dvadesetak i više godina uopće nije ni bilo predupisa.
-Djeca su jednom dolazila u školu i jednom odlazila na zdravstveni pregled kod liječnika. I onda su pedagog i učiteljice koje su trebale prihvatiti prvašiće u svojim razredima bili zaduženi za neki oblik testiranja na upisima. Dnevno bi se obradilo dvadesetak mališana i sve bi bilo završeno u tjedan dana. Nije se toliko odugovlačilo, a svako dijete se i bodovalo za pokazano znanje na testovima. Tada su se redom upisivala djeca sa sedam godina, ne kao danas sa šest, i bila su u toj kronološkoj dobi daleko zrelija. Bodovali smo kako bi formirali kvalitetne i kompatibilne odjele, što znači da smo morali imati saznanja o socijalnoj strukturi, spolu, pokazanom znanju na testiranjima. Na temelju toga smo stvarali raznolikija i prirodnija odjeljenja. U većim školama to u prvim razredima činimo i danas. Dakako da je daleko teže to provesti u malim seoskim sredinama i područnim školama, u kojima je u odjelima onoliko djece koliko ih ima. U tim okolnostima ne može se utjecati na strukturu razreda. Može primjerice biti dosta djece s poteškoćama, ili previše dečkića, ili razred samo s curicama. – navodi pedagog i ususret testiranju budućih polaznika 1. razreda znatiželjnim i zabrinutim roditeljima otkriva formu i način njihova provođenja.
-Testovi se rade na posebnim obrascima koji se ne kupuju, ne smiju kopirati i doći u doticaj s roditeljima ili skrbnicima. Naručuju se zasebno i ne baziraju se na tome da dijete mora poznavati čitanje i pisanje slova. To uopće nije predmet razgovora jer oni se i upisuju u školu da se tome nauče, i čitati i pisati, testira se njihova motorika. Koordinacija oko-ruka. Roditelji vrlo lako mogu primijetiti da njihovo djete ne drži olovku kako treba, da mu motorika šake nije sazrela, znači on će ili labavo ili kruto držati olovku da s njom praktički ne može napisati ono što se kod njega zahtjeva. Dijete ne mora ispravno pisati riječi, već se pazi drži li se i koliko, pri pisanju ili crtanju oblika, pravocrtnih linija, prolazi li u tome izvan crrta i ovira. Ili, koliko može narisati zadanih likova. Netko će ih nacrtati tri ili 4, neko 10, netko jedan i nijedan. Nama će to dati prilično jasan odgovor kakva su im razumijevanja zadataka, pažnja i koncentracija. – ističe školski pedagog i nastavlja:
-Na primjer, djetetu se na prazan papir zada nacrtati nekakav lik, ne kao slobodan crtež, poznato je da oni vole crtati stabla, brod, kuću, oblak, nego im se zada da crtaju mamu, tatu, brata, sestru, pri čemu trebaju zadovoljiti 12 elemenata. Moraju nacrtati glavu, kosu, nos, oči, usta, uši, vrat, tijelo, ruke, noge, prste, lik u potpunosti, kompletan. Mališani koji imaju određene smetnje ili su u situaciji da imaju nekakva oštećenja, likove će crtati kao krugove, iz kojih idu i noge i ruke, u tzv. obliku punoglavaca. Hoće li i roditelji to priznati i prihvatiti ostavljamo njima, ali im se sugerira odgoda upisa, na najviše godinu dana. To znači da se smatra kako će u narednoj godini dijete pokazati zreliji rezultat i onda, ako se ne pokaže ni tada, odrediti gdje učenik spada, u redovan sustav ili neku odgojno-obrazovnu ustanovu primjerenu njegovim sposobnostima. Odgoda može biti i zbog bolesti, nepokretnosti, rehabilitacije ili liječanja. Danas skoro sva djeca, osim teških mentalnih retardacija, ulaze u redovan sustav. Mi imamo curicu s Down sindromom, koja radi po drugom, individualiziranom i prilagođenom programu, a đaci s teškoćama dobivaju i asistenta u nastavi koji pomažu učenicima. – ističe pedagog i naglašava:
Dril bez rezultata
-Roditelji se ne trebaju brinuti niti pridavati toliku važnost testiranjima. Nerijetko se znalo događati da bi njihovim drilom djeca iskazala nešto bolji rezultat, pa se kasnije u razredu pokazalo da to nije bila stvarna sposobnost djeteta. U 45 minuta koliko dijete provede u testiranju ne može se baš sve saznati o mališanima. Ministarstvo je dobro postupilo da nema ocjenjivanja tijekom prvog polugodišta koliko traje prosječna prilagodba na školski rad. Nastojimo da se ne daje loša etiketa ili značaj nekim manjim đačkim propustima. Nekima napredak i socijalizacija ide brže, nekima sporije, to ne znači da su ovi drugi manje bistri ili slabijeg znanja.
BITNA GODINA DANA
Boris Colić ima i osobnu preporuku preažurnim roditeljima:
-Mislim da neki među njima griješe kada forsiraju prijevremeni upis mlađeg djeteta. Iskustva pokazuju da nije u pitanju toliko nezrelost šestogodišnjaka u smislu znanja, koliko njihova upitna emocionalna zrelost, koja je jako bitna. Ima djece koja provedu cijelo polugodište plačići, tražeći da uz njih sjede roditelji, tata ili mama. Poprilično tu pazimo da ne bi krivo postupili, ta godina dana sazrijevanja djeteta će ga pratiti ako je nezreo pri polasku u 1. razred ne samo i osnovnoj škioli, nego tijekom čitava školovanja. Nema razloga. Ima godinu dana, može se igrati, sazrijevati i kao zrela osoba s navršenih sedam godina ući u 1. razred i biti kudikamo uspješnji, jer neuspjeh djetetu teško pada i utječe na psihu mališana. Kada uđe u sustav školovanja, ima obaveze, zadatke, treba raditi, truditi se, redovito i samostalno pisati zadaće, a čemu to bezrazložno prolaziti prije vremena i onda poslije čekati na zaposlenje desetak godina…
PRIJEVREMENI UPIS I ODGODA
Prijevremeni upis u školu može se zatražiti ako dijete prije 31. ožujka nema navršenih šest godina života. Pisani zahtjev podnosi se Uredu državne uprave nadležnom za obrazovanje koji će dijete uvrstiti u popis za utvrđivanje psihofizičkog stanja. Roditelji mališana koje je bilo uključeno u predškolski program dužni su osim zahtjeva dostaviti i mišljenje stručnog tima predškolske ustanove o psihofizičkom stanju djeteta, a ako dijete nije pohađalo dječji vrtić bit će upućeno na psihološko testiranje kako bi se utvrdila njegova spremnost za uključivanje u sustav osnovnog obrazovanja. Ukoliko se na pregledu utvrdi da dijete nije postiglo stupanj zrelosti koji mu je potreban za praćenje i izvršenje školskih obveza, stručno povjerenstvo može predložiti da se dijete ne upiše u toj školskoj godini, a odgoda upisa u prvi razred osnovne škole može se odobriti samo na godinu dana. I to ako se procijeni na temelju neposrednoga pregleda i dostavljene dokumentacije o psihofizičkom stanju djeteta da bi odgoda upisa pozitivno utjecala na djetetov psihofizički razvoj, ili ukoliko se dijete nalazi ili će se početkom nastavne godine nalaziti na liječenju ili rehabilitaciji u trajanju iznad mjesec dana. No, samo u slučaju da djetetu u zdravstvenoj ustanovi nije organizirana nastava, ili ako je uključeno u rehabilitacijske postupke koji značajno utječu na psihofizički razvoj djeteta.