ZADAR – Na zadarskom sveučilištu danas je održana komemoracija za povjesničara umjetnosti, prof.dr. Antuna Travirke, koji je preminuo u 71. godini.
– Bio je najsjajnija osobnost galerijske scene, čovjek eruditske retorike pomiješane s pajtonovskim „And Now for Someting Completely Different”, a veći i širi, kako bi se i sam duhovito autoportretirao, od biografskih podataka koji ga smještaju bilo u muzejsku, bilo u akdemsku zajednicu, tako je ocrtao koloristički karakter prof. Travirke, njgov kolega i prijatelj izv.prof. dr. Vinko Srhoj.
Iz svega što je Srhoj o njemu rekao proizlazi da se ljudi takvog soja više ne rađaju.
– Puna četiri desetljeća prof. Travirka pridonosio je deprovincijalizaciji Zadra na likovnoj sceni. Utemeljenjem izložbi Čovjek i more i Plavi salon, kroz tadašnji Sajam ribarstva i razumijevanje direktora Marijana Rakvina, prof. Travirka učinio je da Zadar bude mjesto susreta svjetskih fotografa, a da te izložbe uđu u Statut Zadra, podsjetila je Ljubica Srhoj Čerina koja ga je naslijedila na mjestu kustosa Galerije umjetnina kada je prof. Travirka posve prešao na Sveučilište.
– Te kao i izložba Salon mladih zamrle su kao da ih nikada nije ni bilo, prekrivene ignorancijom Grada koji ih je zaboravio, ustvrdio je dr. Srhoj.
Prema riječima Vinka Srhoja, prof. Travirka ostat će upamćen i kod studenata povijesti umjetnosti koji su uvijek govorili kako im je ono što su od njega naučili, ostalo za cijeli život.
– Na žalost, danas više nećemo biti svjedoci jedne osebujne pojavnosti izumrlog soja erudita koji su poput Antuna, svoje znanje izvan svake suhoparnosti, znali odjenuti u ruho ležernosti i upravo urnebesne duhovitosti. Ne mogu ne završiti Matoševom izrekom kako je „opet hrvatska smrt imala više ukusa od hrvatskog općinstva, to jest da je pod okrilje vječnosti uzela onog iza kojeg ostaje najveća praznina. Naravno, u duhovitom Antunovom kalamburu, tu bi prazninu on pripisao razmjeru svoje korpulentne pojave, završio je Srhoj svoj doživljaj in memoriama na prof. Travirku.
O njegovoj biografiji govorila je prorektorica Nade Balić Nižić. Ostali su se upisali u Knjigu žalosti koja će biti otvorena na Odjelu za povijest umjetnosti.
