U određenim bolesnim stanjima dolazi do pogoršavanja cirkulacije u perifernim dijelovima tijela – glavi, vratu, rukama i nogama. Takvi problemi koji se često nazivaju pojmom “loša cirkulacija” puno bi se bolje opisali riječima “loš krvni protok”. U emisiji Radija 057 Korak do zdravlja o problemima cirkulacije razgovarali smo s prof. dr. sc. Mirkom Šarlijom, vaskularnim kirurgom i šefom vaskularne kirurgije u KB Dubrava.
Cirkulacija ili kolanje krvi organizmom doslovce je ključ života, no često se ljudi žale na lošu cirkulaciju. Zašto u prvom redu dolazi do problema s njom?
– Cirkulacija jest kolanje krvi organizmom, a kad pacijenti govore o cirkulaciji, najčešće misle na cirkulaciju u rukama i nogomama. Vidljivi simptomi poput proširenih vena na nogama govore im da nešto nije u redu sa površinskim spletom. Do toga dolazi zbog niza faktora. Dijelom nasljeđujemo faktore koji su razlog razvijanja bolesti, a dijelom se ona razvija zbog niza okolnosti, npr.uvjeta na radnom mjestu, dobi, nepoštivanja principa štednje krvnih žila, odnosno premale količine kretanja, nekvalitetne hrane i razvijanja šećerne bolesti te pušenja. Dakle, postoji niz faktora koji doprinose razvoju tih bolesti. Bitno je napomenuti da cirkulacija može biti i loša i u drugim dijelovima tijela, ne samo u rukama i nogama.
Ovisno o dijelu tijela gdje osjećamo probleme, postoje drukčiji načini otklanjanja problema.
Ako se loša cirkulacija javlja npr. u mozgu, to nećemo lako otkriti dok se ne pojave simptomi, koji mogu biti i kratkotrajni. Primjerice, dolazi do kratkotrajne slabosti ruke, poremećaja u govoru i vidu. To je nešto sasvim drugo nego kod cirkulacija u nogama koja se manifestira tako da se nakon određene duljine hoda, javljaju bolovi u nogama, a oni prestaju čim se stane hodati. Na raspolaganju je niz dijagnostičkih postupaka, a izuzetno je važan prvi pregled, odnosno fizikalni pregled na kojem pregledamo oblik i druga stanja vena. Slijedi liječenje, a ono može biti operativno ali i „konzervativno”, odnosno minimalno invazivno. Niz je postupaka koje možemo primijeniti ovisno o stanju i siptomima.
Loša cirkulacija navodi se kao jedan od glavnih uzroka smrti današnjice, odnosno kao odgovorna za srčane i moždane udare. Je li to točno?
To je točno, na prvom su mjestu uzroka smrtnosti u zapadnom svijetu su cirkulatorne smetnje. Naravno da zapadna civilizacija ima sve dulji vijek te mnogi, bez obzira na svoje nasljedstvo, mogu s vremenom razviti siptome s fatalnim završetkom.
Danas svi više manje kroz medije čujemo koliko su opasne bolesti krvožilnog sustava. S druge strane, tu se uvijek u vezu s potencijalnim opasnostima i bolestima zapravo dovodi pretilost, pušenje, nedovoljno tjelesne aktivnosti.
– Sve nabrojeni predstavljaju značajne faktore, a na prvom mjestu, uz genetsku predispoziciju, navep bih nedovoljna aktivnost. Bez obzira na nasljedstvo, uz ove faktore i razvoj šećerna bolest te povišeni tlak, koji prati sve više zapadnu civilizacije, pogoršavaju stanje na krvnim žilama. Važni su to faktori i to je vrlo često fatalna bolest. Naravno, mi to možemo liječiti ako se pravovremeno otkrije.
Koliko je kod problema s cirkulacijom krivac nasljedni faktor?
– Gotovo svi pacijenti koji imaju problema s venama kažu da je netko iz njihove uže obitelji imao isto. Sklonost širenju vena i patološkim promjenama povezan je s nasljednošću. Sigurno je da i kod arterijskih bolesti postoji utjecaj nasljednog faktora. No ranije navedeni faktori također su vrlo bitni.
Naravno, do najtežih oblika bilo koje bolesti dolazi nakon godina nebriga za vlastito zdravlje. Drugim riječima, možemo li i na koji način reagirati preventivno kad je riječ o lošoj cirkulaciji?
– Pokušati izbjegavati faktore koje smo naveli te se što više kretati. Hodanje je koja će imati iznimno pozitivan utjecaj na stanje cirkulacije u nogama. Svatko od nas može doprinijeti da se bolest sporije razvija, ili da se uopće ne razvije. Ako se nešto događa, važno je da otkrijemo to što ranije. Važno je slušati svoje tijelo kad se pojave siptomi. Oni mogu biti kratkotrajni, ali nužno je odmah otići kod svog liječnika koji će preporučiti daljne pretrage kojima će se potvrditi ili isključiti patološko stanje.
Postoji li neki period života kad ljudi postaju osjetljiviji na ovakve probleme?
Kad su u pitanju vene koje su češće kod žena, već kod puberteta te prve trudnoće one se mogu pojaviti. Znači u pitanju je mlađa dob. Kad su u pitanju bolesti vezane za arterije, vremenski faktor čini svoje pa je to značajno rjeđa bolest kod mladih.
Postoji li neki režim prehrane koji bi se mogao savjetovati ljudima koji imaju problema s cirkulacijom. Znamo koliko se danas na sve strane priča o zdravoj prehrani, ljudi su zapravo zbunjeni koga i što da slušaju.
– Kad se govori o kvalitetnoj prehrani, ona je najbolja kod naših Dalmatinaca – povrće, maslinovo ulje, riba. No, ipak svi smo skloni masnijim stvarima i crvenom mesu. Enormno puno jedemo s obzirom na naše fizičke aktivnosti i to je problem.
Za kraj, jesmo li nešto bitno zaboravili napomenuti ili naglasiti?
– Teško je u kratko vrijeme reći sve o cirkulaciji. Bitno je naglasiti da postoji suprotni proces od suženja vena – njihovo proširivanje. Uz proširivanje javlja se opasnost da će svojim rastom one puknuti, a takva žila može narasti i do 10 centimetara. Ljudi sve više idu na kontrole koje su nevezane uz to, ali pomoću kojima može se otkriti taj problem. Problem je to kojeg mi možemo trajno i kvaitetno liječiti te doći do dobrih rezultata.
Emisiju Korak do zdravlja slušajte svaki utorak od 12, 30 sati!