Nakon serije požara koja je poharala Ravne kotare, postalo je jasno da sadašnje stanje nije održivo. Vatrogasci su uz nadljudske napore svladali požare, no brzina i intenzitet njihova širenja iznenadio je i one najiskusnije. Glavni uzrok su neobrađene površine na kojima se stvara gusto raslinje podložno sušenju na visokim temperaturama, ali i alepski bor, praktički invazivna vrsta koja je prije 200 godina uvedena u ovaj prostor.
– Stariji žitelji ne pamte da je nekada u Ravnim kotarima bilo požara. Prije 50 godina bilo bi nemoguće da se takav požar razvije jer ne bi imalo što gorjeti – nije bilo zapuštene površine budući da je zemljište bilo konstantno održavano kroz obradu zemlje i stočarstvo. Požari su najbolji indikator da nam je poljoprivreda danas na koljenima, za što ne možemo kriviti samo državu ili poljoprivrednike. Trend napuštanja sela i poljoprivrede doveo je do toga da su vinogradi, maslinici i polja pušteni divljim svinjama, korovu, borovima, kaže dopredsjednica Udruge za ruralni razvoj “Ravni kotari” Marta Pintur.
Danas, kada je požar raskrčio sav taj korov i šume, ukazala se i jedna prilika – da se umjesto alepskog bora u što je mogućem većem postotku posadi nešto autohtono kao što su rogač, smokva, maslina.
– Treba puno posla da bi se zemljište dovelo na razinu kakvu imaju Istra i Primorje, čija je poljoprivredna proizvodnja na većoj razini nego kod nas. Ono za što se mi zalažemo je da ljudi uz svoje obradive površine iskorijene alepski bor, kojeg vatra brzo guta i preko njega se širi na velike prostore, a zasadi autohtone kulture, poručuje Pintur.
Cilj udruge za ruralni razvoj “Ravni kotari” je unaprijediti i potaknuti poljoprivrednu i ekološku proizvodnju, osnažiti i udružiti OPG-ove te potaknuti otvaranje novih, razvijati cjelogodišnji ruralni turizam, smanjiti depopulaciju ruralnoga područja, osnažiti ulogu sela u gospodarskom i kulturnom području, očuvati prirodnu i kulturnu baštinu te brendirati područje Ravnih kotara.
