Zadarski nadbiskup Želimir Puljić na 55. redovitom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, koje još traje, ponovno je izabran za predsjednika HBK, objavio je Tiskovni ured HBK.
Nadbiskup Puljić rođen je 7. ožujka 1947. u mjestu Kamena pokraj Mostara, župa Blagaj. Završio je Dijecezansku klasičnu gimnaziju u Dubrovniku, a studij teologije pohađao je u Splitu i Rimu. U Rimu je postigao diplomu licencijata iz pastoralne teologije i doktorat iz psihologije. Za svećenika je zaređen 24. ožujka 1974. u Rimu, a mladu misu proslavio je u požeškoj crkvi Sv. Terezije, 7. srpnja 1974. godine. Po završetku studija u Rimu vršio je razne službe u Bogosloviji u Sarajevu (prefekt, dekan i od 1985. do 1988. rektor bogoslovije). Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je dubrovačkim biskupom 7. prosinca 1989., a za biskupa je zaređen u Dubrovniku 14. siječnja 1990. kada je i preuzeo službu. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 15. ožujka 2010. zadarskim nadbiskupom. U službu je uveden u zadarskoj prvostolnici 24. travnja 2010. godine. Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji bio je Predsjednik vijeća za kulturu i crkvena kulturna dobra, te Predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za inozemnu pastvu. Na 45 zasjedanju HBK, 14. studenoga 2012. bio je izabran za predsjednika HBK.
Iz ureda Hrvatske biskupske konferencije priopćeno je da su tijekom ovotjednog plenarnog zasjedanja biskupi razgovarali i o rezultatima javne rasprave o Istanbulskoj konvenciji.
Biskupi, kako se navodi, podupiru zakone koji štite žene i obitelji, ali ne podržavaju konvenciju jer smatraju da ona implementira i rodnu ideologiju.
Pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike da, kako kažu, “ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se nekad izglasavaju zakoni”.
“Crkva se zauzima za slobodu pojedinaca i naroda i ne prihvaća nikakvu kolonizaciju koja bi zadirala u antropologiju na kojoj stvaramo i izgrađujemo svoj identitet. Biskupi pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike u društvu da ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se ponekad izglasavaju zakoni. Europa, kao i Hrvatska, stoljećima je imala svoju filozofiju, antropologiju i etiku na koju se oslanjala politika i društveno djelovanje”, stoji u priopćenju s 55. plenarnog zasjedanja Sabora HBK.
