Ako je suditi po razdiobi jedinica lokalnih samouprava u nerazvijene i visokorazvijene, koju je Hrvatska vlada objavila u posljednjim danima stare godine, u Zadarskoj županiji najbolje se živi u Zadru, Biogradu, Viru i Kolanu. Statistika kaže da puno ne zaostaju ni otočne općine, pa su u drugu skupinu najrazvijenijih ušle općine koje su zimi često odsječene od ostatka svijeta, imaju internet i mobilni signal upitne kvalitete, veće cijene u trgovinama, ako ih uopće imaju, a ljeti im opskrba pitkom vodom ovisi o vodonoscima. Riječ je, naravno, o otocima. čiji turistički prihodi maskiraju sve probleme s kojima se lokalni žitelji susreću.
– Ta indeksacija, naravno, nije realna, jer ne uzima u obzir realno stanje na terenu. Očekujemo da će se stvar popraviti donošenjem novog Zakona o otocima ove godine, koji predviđa posebnu kategorizaciju za otoke i njezinu implementaciju u druge zakone i pravilnike, pa tako i ovaj, najavljuje predsjednik Otočnog sabora Denis Barić.
U najgoroj poziciji su otoci poput Iža, Premude, Silbe, Oliba, koji administrativno pripadaju Gradu Zadru, pa time ulaze i u istu kategoriju kao Diklo, Poluotok ili, recimo, Grad Zagreb.
– Nema uopće govora o tome jesu li otoci razvijeni ili nerazvijeni, pogotovo ovi zadarski. Mi na otocima nemamo ni vode ni kanalizacije, osnovnih uvjeta života, ne može nas se uopće uspoređivati s razvijenima, ističe Barić.
Inače, indeks razvijenosti izračunava se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti i indeksa starenja.
U I. skupini jedinica lokalne samouprave, koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, a to znači da su najsiromašnije u Hrvatskoj, iz Zadarske županije našao se samo Gračac. U II. skupinu nerazvijenih općine ušla je općina Lišane Ostrovičke, u III. nema ni jedne, a u četvrtoj su Benkovac, Galovac, Obrovac, Polača i Stankovci.
U prvoj skupini iznadprosječno razvijenih su Novigrad, Poličnik, Posedarje, Preko, Ražanac, Škabrnja, Vrsi i Zemunik Donji, u drugoj Bibinje, Pakoštane, Pašman, Povljana, Sali, Sukošan i Sveti Filip i Jakov, a u trećoj Jasenice, Kali, Kukljica, Nin, Pag, Privlaka i Tkon.
U posljednjoj skupini najrazvijenijih općina i gradova uglavnom su veliki gradovi i turistička središta, posebice istarska. Iz Zadarske županije u nju su uz Zadar ušli Biograd na Moru, Kolan i Vir.
Prema indeksu razvijenost razvrstane su i županije, a Zadarska se nalazi u drugoj iznadprosječno razvijenoj skupini. Najrazvijeniji su Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Zagrebačka županija.