HSTec je inovativna razvojno-proizvodna tvrtka s dugogodišnjim iskustvom na području visokobrzinskih motorvretena, industrijske automatizacije i robotike. Mladen Šarlija je od 7. lipnja 2017. na čelu Uprave HSTec iz Zadra, nakon što je dugogodišnji njegov partner i predsjednik Uprave Željko Goja postao predsjednik Nadzornog odbora. Koncept razvoja proizvoda prema Šarlijinim riječima temelji se na principima otvorene inovacije i prototipne specijalne proizvodnje. Iznimna važnost u ovoj tvrtki, kako nam objašnjava u razgovoru, pridaje se stalnom usavršavanju i usvajanju novih tehnologija te suradnji sa znanstveno-istraživačkim institucijama. U prvom poslovnom intervju koji je dao za medije s Mladenom Šarlijom smo razgovarali o stanju na tržištu, poslovnim planovima HSTec-a, o značenju visokih tehnologija, novom investicijskom ciklusu te o pozicioniranju HSTec-a u narednom razdoblju.
Kakva je bila 2017. godina? Dovršili ste jednu veću investiciju…
– Prošla godina bila nam je opet rekordna. Imali smo rast od oko 15 posto, a završili smo je s prometom od oko devet milijuna eura. Nemamo još precizne podatke, ali to je otprilike taj promet. Povećali smo i broj zaposlenih sa 72 u 2016. na 83 radnika u 2017. godini. Dovršili smo i investiciju dogradnje i izgradnje proizvodnog i uredskog prostora te, što je najvažnije, servisnog odjela vrijednu 14 milijuna kuna. Investicija je sufinancirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 35 posto, a ostatak je financiran vlastitim sredstvima i kreditom HBOR-a. Ukupno smo dobili 1000 četvornih metara korisnog prostora. Investiciju smo dovršili u lipnju prošle godine kad smo proslavili i 20 godina poslovanja naše tvrtke. Osim u novu proizvodnu halu, investirali smo i u suvremenu opremu.
Tada se i povukao gospodin Željko Goja s mjesta predsjednika Uprave. Što on sada radi?
– Naš dugogodišnji predsjednik Uprave i moj partner Željko Goja sad je predsjednik Nadzornog odbora i aktivan je kao savjetnik Uprave u razvoju novih proizvoda. Dragocjen je i njegov angažman kao mentora i edukatora naših mladih inženjera. Puno nam pomaže i vodeća je osoba za razvoj novih proizvoda.
Vas dvojica ste se više puta u životu sreli prije HSTec-a?
– Da, kada sam ja bio na drugoj godini Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Željko Goja bio je asistent na kolegiju mehanike. Tada smo se prvi put susreli. Drugi put to je bilo 1994., kad sam se kao diplomirani inženjer s dvije godine iskustva natjecao za mjesto projektanta u SAS Strojogradnji, gdje je Goja bio šef. Od tada se više nismo razdvajali u poslu, a 1996. godine smo postali partneri. Skupa smo s još nekoliko kolega pokrenuli projekt HSTec. Tvrtku smo osnovali u suradnji s tvrtkom SAS Zadar, poznatom u proizvodnji specijalnih alatnih strojeva, i njemačkom svjetski renomiranom tvrtkom u proizvodnji elektromotornih pogona i sustava Bosch-Rexroth, koja se u to vrijeme zvala Indramat.
Kada ste počeli izvoziti?
– Od prvog dana smo izvozili. U samom početku proizvodili smo sve za izvoz, i to za naše partnere u Njemačkoj, da bismo poslije počeli raditi i s domaćim tvrtkama i tvrtkama na području ove regije.
I što proizvodite?
– Od samog početka proizvodili smo najsofisticiraniji dio alatnog stroja, a to je pogonsko motorvreteno. To je doslovno srce alatnog stroja. Od početka do danas HSTec je razvio široku paletu prototipnih motorvretena za različite obrade, specijalnih obradnih i montažnih strojeva, te implementirao velik broj robotskih ćelija za razne aplikacije. Naš tim vrhunskih stručnjaka strojarske i elektrotehničke struke kontinuirano pokreće razvoj novih proizvoda i nudi kreativna i sveobuhvatna rješenja na području industrijske automatizacije. Pored osnovnog poslovanja razvoja i proizvodnje inovativnih proizvoda HSTec posjeduje poseban odjel za servisiranje, popravke i optimizaciju pogonskih jedinki te predstavlja regionalnog lidera u popravcima, obnovama i poboljšanjima motorvretena različitih proizvođača.
Uz to idu i stalne investicije…
– Tako je, osim kvartalnih investicijskih planova mi smo s investicijama počeli davno. Započeli smo poslovanje samo s projektnim uredom i odjelom montaže, dakle nismo imali vlastite proizvodne strojeve. Početkom ovog milenija uložili smo u strojeve i tako pokrenuli vlastitu proizvodnu liniju. Potom smo u drugom i trećem ciklusu nadograđivali i modernizirali odjel proizvodnje i prateće službe.
Kada je bila prekretnica u vašem poslovanju?
– Najveća prekretnica bila je 2009. godine, kad smo proširili proizvodni program prema robotskoj automatizaciji. To je bilo u vrijeme najveće krize u našoj djelatnosti. Do tada smo bili isključivo fokusirani na razvoj visokobrzinske tehnologije. A 2009. smo radi disperzije rizika i tržišta te stabilnosti budućeg poslovanja odlučili krenuti u robotsku automatizaciju. Od tada je krenuo taj za nas možda najvažniji investicijski ciklus. Uložili smo u moderan informacijski sustav, integrirali smo sve poslovne funkcije te krenuli s novim i najmodernijim načinom poslovanja.
Tada kreće i ta robotizacija?
– Točno. U regiji smo se razvili u jednog od vodećih igrača u tom dijelu. To je rezultiralo i time da smo s oko 90 posto izvoza došli na 70 posto. Otvorili smo značajnije domaće tržište i tržište regije. Nismo smanjili opseg poslova na njemačkom i zapadnoeuropskom tržištu, već smo se bolje pozicionirali na domaćem. Na hrvatskom tržištu je porasla potreba za robotizacijom. Mi smo pored toga razvili odjel za servisiranje i popravke motorvretena. To je i razlog da naše usluge i proizvode sve više traže tvrtke iz ove regije.
Koliki udjel ima servis i kakva mu je perspektiva?
– Odjel servisiranja ima udjel 12 do 13 posto u našem prometu. Tu je možda zaslužan zadnji naš investicijski ciklus, jer smo useljavanjem u novu proizvodnu halu dali na važnosti servisu koji je naš najbrže rastući segment u zadnjih nekoliko godina. To je i vrlo perspektivan i visokoprofitabilan segment. Dakle, osim rasta on generira i novu zaposlenost. Polovicu novih zaposlenika nakon dovršetka posljednje investicije imali smo upravo u tom dijelu. Osim Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije značajno nam raste Rumunjska, a polako se otvaraju Bugarska, Kosovo i Albanija.
A gdje plasirate motorvretena?
– To je specifična tržišna niša, i tu nam je glavno tržište Zapadna Europa. Švicarska, Njemačka, Austrija… Na jugoistoku Europe baš nema toliko potrebe. Tamo gdje je proizvodnja alatnih strojeva na vrlo visokoj razini ima potrebe za našim proizvodima odnosno za našim motorvretenima. SAD nam je zanimljivo tržište, a imamo i jednog partnera na Dalekom istoku. Počinjemo lagano izvoziti strojeve i u Australiju, za njihovu staklarsku industriju. Mi se na tržištu borimo našim specijalnim znanjima i specijalnim rješenjima.
Kako se nosite s konkurencijom?
– Konkurencija je izuzetno jaka. Naše prednosti su svakako razvoj i konstrukcija te pristup prema otvorenoj inovaciji. Analiziramo potrebe kupca i u otvorenim konstrukcijama za njega nađemo individualno najbolje rješenje. U tome je naša osnovna prednost. Naši konkurenti rade uglavnom standardne i serijske proizvode, dok mi radimo manje serije. Dakle, možemo proizvesti jedan, dva, pet ili deset proizvoda za kupca.
Imate li vi ambiciju raditi serijsku proizvodnju motorvretena?
– Naravno da imamo, ali ne kataloški, nego za poznate kupce. Za neke naše stalne kupce već radimo i određene serije proizvoda. Mi inače oko 80 posto prometa ostvarujemo radeći za dvadesetak naših dugogodišnjih i poznatih kupaca. To su stabilne i partnerske veze, koje donose stabilnost našoj tvrtki. Minimalno s njima radimo posljednjih petnaestak godina.
Na kome je inovacija?
– Inovacija je na nama, odnosno na našem odjelu razvoja. Mi smo dobavljači najnaprednijih i najinovativnijih austrijskih, njemačkih i švicarskih tvrtki koje proizvode alatne strojeve. Znači to je jedan spoj i sinergija. Imamo napredne sustave proizvodnje. Usmjereni smo prema doprinosu novom konceptu razvoja Industrija 4.0 na globalnoj razini. To je koncept koji teži stvaranju pametnih proizvoda i tvornica, integracijom ICT tehnologije i digitalizacijom različitih senzorskih sustava, što je put prema poboljšanju kvalitete i učinkovitosti proizvodnih procesa. U svemu tome smo i našli zajednički interes s tim našim dugogodišnjim partnerima. Pokazalo se da su opstali samo oni koji su imali jake odjele za razvoj.
Jesu li ti partneri spremni ulagati u razvoj i inovaciju u, recimo, vašoj ili sličnoj tvrtki?
– Naravno da su spremni i sve to radimo zajednički. Naši partneri doprinose, naravno, i s dijelom oko troškova ulaganja u razvoj i inovacije. HSTec skupa s partnerima ulaže u edukacije, prototipove, testove unutar naše tvrtke. Sve je zajednički, partnerski i u dogovoru.
Ima li kopiranja i industrijske špijunaže?
– Toga, naravno, u našem poslu ima dosta. Međutim, mi se možemo pohvaliti da u 21 godinu, koliko radimo, nismo imali niti jednu tužbu, a nismo imali ni potrebu tužiti nekoga za povredu autorskih prava i patenta. Što se tiče nas i naših partnera, nemamo problema takve vrste. Zajednički razvijamo inovaciju. Nikada nismo bili u situaciji da je naš partner to pokušao napraviti sam ili bez našeg znanja nešto prisvojiti ili razviti. Nije bilo zloporabe povjerenja. Imamo i ugovore o čuvanju tajnosti. Međutim, prije svega imamo odlične ljudske i partnerske odnose.
Imali ste velike ambicije na ruskom tržištu. Gdje je zapelo?
– Da, bili smo krenuli ambiciozno i imali odabranu partnersku tvrtku. Krenuli smo čak i s prevođenjem dokumenata i promotivnih materijala, ali je došlo do krize u odnosima EU i Rusije, što je rezultiralo ograničenjem u poslovanju. To je dovelo do zastoja u odnosima. Kada se poslovni odnosi ponovno uspostave, onda ćemo i mi nastaviti gdje smo stali. Rusija je veliko tržište i ima potrebe za našim proizvodima.
Kažete da pripremate novu investiciju?
– Radi se o investiciji koju smo već pokrenuli. Za njezino financiranje koristit ćemo se najnovijom HBOR-ovom kreditnom linijom. Radi se o ESIF kreditu za rast i razvoj. To je financijski instrument koji su pokrenuli Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i HBOR u suradnji s poslovnim bankama. Polovica kredita jest nula posto kamata i ide preko HBOR-a, a ostatak je uz minimalnu kamatu preko poslovne banke, u ovom slučaju Erste banke. Investiramo u dva stroja od kojih je jedan vertikalna visokosofisticirana brusilica. To će nas podignuti na najvišu moguću tehnološku razinu. U tehnološkom smislu dignut ćemo se još jednu stepenicu više. Investicija je vrijedna oko 900 tisuća eura, a ona podrazumijeva i zapošljavanje još pet novih radnika.
Što zamjerate tim natječajima što se tiče poticajnih sredstava?
– Uglavnom, mislim da je problem što se natječaji za poticajna sredstva ne objavljuju dovoljno često. Osim toga, za gospodarstvo je to premalo sredstava. Primjerice, najnoviji natječaj koji je izišao za opremanje i izgradnju objekata vrijedan je 200 milijuna kuna. To je dostatno možda za desetak-petnaest tvrtki. Industrija se kod nas mora razvijati, a treba je potaknuti poticajnim sredstvima.
U kojim industrijama imaju potrebe za vašim proizvodima?
– Mi se bavimo automatizacijom industrijskih procesa. Nismo se ograničili samo na autoindustriju, nego smo jaki u staklarskoj industriji te u svim industrijama gdje postoje proizvodni procesi. Proizvodimo visokobrzinska motorvretena, komponente obradnih strojeva, specijalne strojeve te nudimo implementaciju robotskih ćelija. Nismo proizvođači robota, iako smo do sada proizveli nekoliko SCARA-robota za posebne namjene. Ono što nudimo jest inženjering i implementaciju robotskih ćelija i njihovu integraciju u proizvodni proces jedne tvrtke. Nudimo ih i prodajemo i na globalnoj razini. Prije nekoliko dana predali smo projekt implementacije velike robotske ćelije za našeg belgijskog partnera.
Planirate u narednom razdoblju rast ili stabilizirati procese?
– Logično je da nakon stalnog i dvoznamenkastog rasta slijedi i stabilizacija poslovanja. Međutim, konjunktura je takva da nas tržište doslovno tjera na rast. Brojke su takve da smo u prvom kvartalu potpuno rasprodani, drugi kvartal također je odličan, a već ugovaramo treći i četvrti kvartal. Sve ukazuje na to da će i ove godine opet biti rast. A to znači i novo zapošljavanje. Imamo posla na optimizaciji kapaciteta, na dizanju produktivnosti i na stabilizaciji. Naravno, uz to ide i edukacija, a nove investicije idu u tom smislu. Srednjoročno i dugoročno teško je planirati, ali je naše osnovno opredjeljenje automatizacija i pozicioniranje u industrije u kojima nismo dovoljno etablirani i pozicionirani.
Kako funkcionira autoklaster kojega ste član?
– Funkcionira dobro. Imamo neke projekte i zajednički nastupamo prema institucijama. Možda je najveća vrijednost ipak to što same članice međusobno odlično surađuju.
S jednom od članica klastera razvili smo vrlo napredan stroj za automatsku montažu autodijelova koje oni proizvode. U međuvremenu odradili smo sedam-osam velikih strojeva. Surađujemo jako dobro i s ostalim članicama, a nekima smo implementirali i robotska rješenja u njihovu proizvodnom procesu.
Nije neka tajna da vi tražite radnike specifičnih zanimanja. Svi se žale na nedostatak radnika. Kako vama ide?
– Mi smo visokotehnološka razvojna tvrtka. Imamo specifičnu tržišnu nišu jer proizvodimo male serije različitih prototipova proizvoda. Ne radimo proizvode za skladište ni za katalošku prodaju, nego uvijek prema direktnim zahtjevima kupaca. U otvorenoj komunikaciji i uz stalnu suradnju tehnoloških odjela razvijamo proizvode prema potrebama kupaca odnosno naših partnera. To, naravno, podrazumijeva da morate imati kadar koji može odgovoriti na taj izazov. Pogotovo u dijelu konstrukcije i razvoja, gdje mi i najviše ulažemo. Međutim, važni su i ostali odjeli u našem proizvodnom procesu, kao i u tehnološkoj pripremi proizvodnje. Važna je i postprodaja i svi segmenti poslovanja uključujući i to da nabava i prodaja imaju visoko kvalificirani kadar.
To su sve fakultetski obrazovani radnici. A što je s ostatkom radnika?
– Da, to su sve visoko obrazovane kolege. Pored toga, s obzirom na to da se radi o visoko tehnološkim proizvodima, imamo potrebe za radnicima i u montaži i u proizvodnji gdje imamo radnike srednjeg stručnog obrazovanja. Međutim, i oni imaju specijalistička znanja i vještine. Taj dio radnika je također teško pronaći. Deficitaran je. Nije ga moguće naći na tržištu, nego ga sami obrazujemo. Pratimo i stipendiramo mlade ljude i u strukovnim tehničkim školama i na fakultetima.
Kakav je naš obrazovni sustav kad je riječ o sektoru u kojem poslujete?
– Ne mogu se oteti dojmu da dobar dio mladih ljudi izlazi iz škola nespreman i nedovoljno pripremljen sa stručne strane. Zato ih moramo iz početka naučiti poslu koji će raditi.
Je li rješenje dualno obrazovanje na kojem radi Hrvatska gospodarska komora?
– Da se i uvede dualno obrazovanje, ono u Hrvatskoj generalno ne može uspjeti bez toga da recimo tehničar ne provede određeno vrijeme u kvalitetnoj tvrtki. Pitanje je imamo li mi uopće toliki broj kvalitetnih tvrtki koje se mogu posvetiti obrazovanju radnika. Pilot-projekt od 80 škola, koliko čujem, trebao bi se uvesti za tri-četiri godine, a to je kasno. Trebalo bi ga uvesti ove godine. Takva je, naime, situacija da je nužno brzo djelovati.
U vlasništvu vas i vaših partnera još je jedna tvrtka…
– Da, riječ je o tvrtki Kontakt, koja je specijalizirana za automatizaciju specijalnih strojeva i robotskih sustava te razvoj elektroničkih sustava i elektroprojektiranje. Kontak je tvrtka čije je poslovanje usko povezano s HSTec-om. Ne samo vlasnički nego i poslovno. Kontakt ima 13 zaposlenika i svi su elektrotehničke struke. Specijalizirani su za automatizaciju, softver, programiranje i elektroprojektiranje uključujući i proizvodnju elektroormara. Oko 30 posto svog posla odrađuju za HSTec. Nisu ovisni toliko o HSTec-u i posluju na svjetskom tržištu. Dosta izvoze. Oko 40 posto zaposlenika Kontakta i HSTec-a su visokoobrazovani radnici strojarske i elektrostruke. Imamo trenutačno četvero njih na doktorskom studiju.
Postaju li tako visokoobrazovani i educirani radnici laka meta za preuzimanje?
– Toga smo svjesni. Borimo se solidnim primanjima, odličnim međuljudskim odnosima, sigurnosti ljudi i nekim drugim privilegijama kako bismo ih zadržali.
