Večernji list proveo je veliku analizi rada hrvatskih sudova, utemljenu na podacima Ministarstva pravosuđa koji otkrivaju kako su sudovi radili u protekle tri godine, i to temeljem niza usporedivih kriterija. Javna objava podataka o usporedivim kriterijima učinkovitosti rada sudova ima cilj potaknuti sudove na bolja postignuća bilo kroz pojačani rad ili kroz kvalitetniju organizaciju koja će bolje iskoristiti kadrove.
Sve vrijeme sudovi u prosjeku rješavaju više predmeta nego što ih zaprimaju. Smanjen je i pokazatelj pretpostavljenog vremena u broju dana potrebnih za rješavanje predmeta tzv. DT (disposition time). Riječ je o kriterijima koje je uspostavila Komisija Vijeća Europe za ocjenu učinkovitosti pravosuđa.
Osim glomaznih sudova, čije bi probleme trebala riješiti mini reforma, Općinski sud u Dubrovniku sud je s najviše problema. Oni su višestruki rekorderi po negativnim pokazateljima među 21 općinskim sudom opće nadležnosti. Imaju veći broj neriješenih predmeta (8617) od godišnjeg priljeva (oko 7000), a uz to i 402 predmeta starija od 10 godina ili 4,67 % od ukupnog broja predmeta. No odmah iza njega (među manjim sudovima) je Zadar s 4,22 % predmeta starijih od 10 godina. U Dubrovniku je DT uvjerljivo najveći, drugi je Split, a Zadar je četvrti po broju sudova s najmanje riješenih predmeta po rješavatelju.
Među osam trgovačkih sudova, najlošiji DT – broj dana potreban za sudsku presudu, imaju Pazin (376) i Zadar (371). U četiri trgovačka suda (Zadar, Split, Osijek i Bjelovar) povećan je broj neriješenih predmeta.
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa .misli da je jedan od razloga loših brojki što sudovi uz more imaju vrlo složene predmetei u tomu što predsjednici sudova nedovoljno motiviraju suce.
