Poljica u Općini Vrsi su dobila svoj prvi trg i to ne bilo kakav. Umjesto da, kao što je to uglavnom običaj, na trgu posade travu ili nejestiva stabla, trg ovoga mjesta u Zadarskoj županiji okruživat će stabla smokava. Javni prostor koji ujedno proizvodi voće koje će stanovnici zajednički održavati i dijeliti plodove, piše H-alter.
“Mnogi se bave javnim prostorom velikih gradova, a gotovo da nema promišljanja o oživljavanju javnog prostora manjih, ruralnih mjesta. To ima posljedice i na kvalitetu življenja u tim mjestima”, kaže Ana Škara, voditeljica Lokalne akcijske grupe (LAG) Bura.
U mjestu sa 426 stanovnika je od javnih sadržaja do sada postojala tek osnovna škola, igralište, boćarski dom i ambulanta, a Voćni trg je njihov prvi i jedini trg. Na trgu je posađeno 15 stabala smokava, a u središnjem dijelu postavljeni su stol i klupa, informativna ploče s koševima za smeće, solarni stalak za bicikle i ljuljačka. Jedna od informativnih ploča sadrži informacije o lokalnim biljnim vrstama, te o načinima zaštite i održivog okoliša, informacije o LAG-u Bura i Općini Vrsi, a druga o INA-inom projektu Zeleni pojas u sklopa kojega je financirano uređenje trga i nabava opreme.
“Stabla s jestivim proizvodima nisu dio tradicije javnog prostora. Iako se negdje i pronađu voćke na javnim prostorima, ti plodovi često propadaju. Naš Voćni trg je zamišljen kao jedan javni prostor u kojemu će se stanovnici i njihovi gosti osjećati kao kod kuće. Mogu se družiti za stolom, jesti smokve, besplatno puniti električne bicikle i mobitele dok se djeca igraju na dječjem igralištu”, ističe Škara.
Ruralni krajevi tradicionalno su funkcionirali na temeljima zajednica, gdje su se plodovi dijelili i bilo razvijeno ono što danas u zapadnoj Europi mora imati posebno ime. No, tradicionalni načini života izgubili su se danas i u ruralnim zajednicama, pa ih na to valja podsjetiti.
“Zadržali smo neke tradicionalne aktivnosti, ali uglavnom one koje su se mogle komercijalizirati. Sve je to, naravno, u suglasju s razvojem društva. U zadnje vrijeme, veliki utjecaj u razvoju ruralnih krajeva ima i razvoj agroturizma. Taj razvoj počiva i na vraćanju tradiciji, tradicionalnim običajima, hrani, izlaganju se predmeti iz prošlosti… No, turizam je često jedina grana kojom se ljudi bave, a izvan turističke sezone gotovo da nema nikakvog sadržaja na javnim prostorima. Uz to, osjeća se manjak inicijativa i nedostatak autohtonih, ekološki uzgojenih biljaka koji se nadoknađuje, nažalost, uvoznim vrstama. Nadamo se da će Voćni trg u Poljicima poslužiti kao ogledni primjer i potaknuti i druga mjesta podvelebitskog kraja i šire na razvijanje sličnog koncepta”, zaključuje Škara.