Zadarska županija ne treba strahovati od mogućih katastrofa, ali treba biti spremna za svaki od crnih scenarija. Jedina izvjesna opasnost su požari otvorenog prostora, dok je manji rizik od poplava, epidemija i pandemija, olujnog nevremena i jakog vjetra. Potresi i industrijske katastrofe su nešto što se mjeri veličinom “jednom u 100 ili 1000 godina”, no nikada se ne zna koja će to godina biti.
Budući da Zakon o sustavu civilne zaštite obvezuje jedinice lokalne i područne samouprave da donesu Procjenu rizika od velikih nesreća za svoje teritorijalno područje, to je ovih dana napravila i Zadarska županija. U dokumentu koji je u petak s Kolegija župana upućen na Županijsku skupštinu identificirane su prijetnje i rizici od prirodnih nepogoda i tehničko tehnoloških nesreća, izrađeni scenariji mogućih neželjenih događaja, analizirane posljedice i utvrđena ukupna spremnost sustava.
– Za svaku od mogućnosti razrađeni su najgori mogući scenariji. Jedino požari predstavljaju izvjesnu opasnost i imaju prioritet u provedbi kako bi se rizik smanjio. Ostale pojave imaju nizak rizik, ali s obvezom ulaganja u sustav, rekao je na Kolegiju župana pročelnik UO za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Olivio Meštrović.
Od neželjenih događaja koji su imali karakteristike velike nesreće na području Zadarske županije u zadnjim godinama dva su daleko najveća – požari i poplave koji su zadarsko područje pogodili u kratkom razmaku u ljeto 2017. godine. Šteta od poplave procijenjena je na 292,6 milijuna kuna, a šteta od požara, iznenađujuće, još više – 449,5 milijuna.
Procjenjujući nepogodu po nepogodu, navodi se kako je potres vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi i uništenja materijalnih dobara. Potresi su uzrok katastrofa koje karakterizira brz nastanak, događaju se učestalo i bez prethodnog upozorenja. Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja stambenih objekata, među pučanstvom dolazi do uznemirenosti i panike, te su mogući dodatni ljudski gubitci. Procjenjuje se da bi u jakom potresu, čiji bi epicentar bio u Benkovcu, moglo poginuti do 150 ljudi.
Epidemija je iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji u određenom prostoru, koje bitno prerasta u očekivan broj slučajeva. Epidemija je obično prostorno ograničena, ali ako se proširi na čitave zemlje ili kontinente i masovno zahvati veliki broj ljudi naziva se pandemijom. Iznenadna i neočekivana genska mutacija virusa gripe te mogućnost brzog i povoljnog širenja glavna je pretpostavka kao okidač za nastanak pandemije koja se u bilo kojem trenutku može pretvoriti u događaj katastrofalnih razmjera.
Požar otvorenog prostora, pri čemu se prije svega misli na požare raslinja, složena su pojava u kojoj se isprepliću različita termodinamička i aerodinamična događanja. Zbog izrazito velike opasnosti od izbijanja požara i poljoprivrednim površinama zabranjeno je bilo kakvo loženje vatre u blizini šumskih površina ili površina na otvorenom prostoru, prvenstveno šumama pod usjevima, stambenih naselja, željezničkih pruga, vodova dalekovoda, plinovoda, naftovoda i sl. Događaj s najgorim mogućim posljedicama događa se svakih 20-ak godina. U takvim izvanrednim situacijama je potrebna i međunarodna pomoć, međutim često je situacija kritična i u drugim mediteranskim zemljama, pa pomoć izostaje ili je nedostatna.
Industrijska nesreća može nastati zbog istjecanja opasne tvari i/ili eksplozije u pogonu s opasnom tvari. Kao događaj s najgorom mogućom posljedicom navedena je mogućnost istjecanje benzina i dizela iz spremnika Tankerkomerca u Gaženici te nastanak požara, bilo zbog kvara, nepažnje ili sabotaže. Zona smrtnosti prostire se u radijusu do 330 metara (narančasta zona), no budući da je frekvencija događaja 1 u 100 godina, vjerojatnost događaja je <1%, iznimno mala.
Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. Događaj s najgorim mogućim posljedicama na području Zadarske županije je pucanje brane Vlačine, koje bi prouzročilo veliki vodni val koji bi poplavio šire područje nizvodno od brane i tako uzrokovalo nastanak velikih materijalnih šteta, pa čak i ljudske žrtve.
Rušenjem brane Vlačine izgledno je da bi došlo i do rušenja brane Grabovac (jer se nalazi uzvodno na istom vodotoku) te bi veliki vodni val uzrokovan izlijevanjem iz akumulacija ugrozio autocestu A 1 na dva mjesta te Jadransku magistralu također na dva mjesta, velik dio poljoprivrednih površina i lokalnih prometnica uz vodotok Bašćicu i naposljetku kod ušća u Novigradsko more urbano područje naselja Posedarje.
