Posljednjih tjedan dana, u bližoj okolici Parka prirode te na jednoj lokaciji unutar ornitološkog rezervata, zabilježeno je nekoliko prstenovanih i GPS odašiljačima obilježenih jedinki ćelavog ibisa (Geronticus eremita), čije se pozicije mogu pratiti u realnom vremenu.
Ova vrsta je do 17. stoljeća nastanjivala područje srednje Europe, odakle je nestala najviše zbog velikog lovnog pritiska. Obilježavanje jedinki ove vrste je bitno jer je, primjerice, u Italiji 2012. godine upravo pomoću GPS podataka identificirana osoba koja je usmrtila dvije ptice.
Ćelavi ibis se danas smatra izumrlom vrstom na području Europe te čini jednu od najugroženijih vrsta zapadnog Palearktika.
Jedinke s fotografija, Bacchus i Robin, su juvenilne ptice koje su na ovo područje zalutale za vrijeme jesenske migracije koja je u tijeku. Napori za povratak ove karizmatične vrste očituju se kroz hvale vrijedan Life projekt reintrodukcije ćelavog ibisa na područje na kojem je nekad obitavao. Projekt financira Europska Unija, a provodi ga osam partnera iz Njemačke, Austrije te Italije. Cilj projekta je uspostava gnijezdećih kolonija na području Austrije i Njemačke te učenje mladih ptica, othranjenih od strane stručnjaka, da slijedeći ultra-lake letjelice ili starije ptice, koje već imaju iskustvo prolaska odgovarajućim migracijskim putem, pronađu zimovalište na zaštićenom području južnog dijela Italije.
Pojavljivanje ćelavih ibisa u priobalnom području Hrvatske, točnije Istri, Pagu i okolici Vranskog jezera stoga nije uobičajeno. Na veliku žalost ornitologa i ljubitelja ptica, odabir lokacija u Hrvatskoj pticama nije donio sreću. Naime, tri jedinke koje su se našle u neposrednoj blizini Parka, zajedno s jednom koja je pronađena na području Dinjiške solane na Pagu, su već smrtno stradale. Iskreno se nadamo da ista sudbina neće zadesiti i dvije jedinke koje smo jučer imali priliku promatrati!
Prije nekoliko dana u parku su snimljene i čaplje govedarice (Bubulcus ibis), vjerne pratiteljice goveda na ispaši koje se hrane prvenstveno kukcima, ali i paucima, glistama i žabama koje stoka uznemiri. Obitavaju na otvorenim travnatim površinama poput livada, pašnjaka, savana i stepa, a za razliku od drugih vrsta čaplji nisu ograničene samo na poplavna područja.
