Tijekom posljednjeg vremena na području Zadarske županije pozitivan odjek imala su dva projekta vezana uz izvorne proizvode. Prije tri godine u Ugljanu je otvoren matičnjak izvornih sorti maslina Zadarske županije, a nedavno je u Baštici županija u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Agronomskim fakultetom u Zagrebu otvorila kolekcijske nasade s 30-ak autohtonih sorata vinove loze. Županijski pročelnik Daniel Segarić na Radiju 057 najavio je što se može očekivati od tih projekata.
– Temeljem višegodišnje uspješne suradnje Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zadarske županije, na planu razvoja vinogradarstva i vinarstva u Županiji, došlo je do ugovaranja novog projekta o pružanju usluge podizanja kolekcije-banke gena autohtonih sorti vinove loze Zadarske županije. Istraživanja bi se temeljila na autohtonim sortama zadarskog područja (vinogradarskim podregijama Sjeverna Dalmacija i Dalmatinska zagora, sukladno službenoj legislativi), odnosno njihovom trajnom zbrinjavanju. Glavni ciljevi projekta su sakupiti ukupnu regionalnu germplazmu vinove loze (sve autohtone sorte) na jednom mjestu, u jedinstvenom nasadu, tzv. „banci gena vinove loze Zadra i Ravnih Kotara”, što osigurava uvjete njihova trajnog zbrinjavanja; Osigurati uvjete za njihovu daljnju reprodukciju (matični nasad koji predstavlja repromaterijal za proizvodnju sadnica); Osigurati uvjete za njihovu gospodarsku evaluaciju (dovoljna količina grožđa za vinifikaciju), što će doprinijeti njihovoj revitalizaciji, odnosno prihvaćanju od proizvođača i potrošača.
* Može li ovaj projekt dati dodatan doprinos brendiranju Zadarske županije kao vinske regije?
– Naravno, mi smo u tom dijelu posljednjih desetak godina napravili značajan iskorak i imamo uistinu vrhunskih vina s našeg područja. S ovim projektom to ćemo nastojati dodatno unaprijediti. Ukupno će se tijekom dvije naredne godine posaditi od 30 sorata koje se smatraju izvorne u ovom području, ili su udomaćene u sjevernoj Dalmaciji, a dolaze iz drugih hrvatskih vinogorja. Projekt se radi u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, na čijoj se površini (pokušalište na Baštici) podiže predmetna kolekcija. Ista će poslužiti i kao poligon za zajednički rad nastavnika – znanstvenika i studenata, posebice s obzirom na pokretanje zajedničkog međusveučilišnog studija „Mediteranska poljoprivreda”, koji bi trebao uskoro krenuti u Zadru i Zagrebu. Također, kolekcija bi trebala osigurati materijal za prijavu i provedbu nacionalnih i međunarodnih projekata, s obzirom na veliku pozornost koja se u Europi daje na zaštitu izvornih sorata poljoprivrednih vrsta. Osim toga, kolekcija može imati i edukativno – pokazni karakter, odnosno biti zanimljiva za turističke namjene, poglavito u pravcu razvoja izvorne eno-gastronomske ponude.
* Za sada kapaciteti koje naši vinari i uljari mogu proizvesti nisu veliki, pa se o nekom izvoznom proizvodu još ne može govoriti?
– Trenutno je tako, no, ono što možemo učiniti jest što intenzivnije raditi na povezivanju uljara i ugostiteljskog sektora kako bi se u našim restoranima koristilo i posluživalo isključivo domaće ulje i vina. Upravo to jest oblik izvoza, a također i najbolja promocija kako gastronomije, tako i čitave destinacije. Zadarska županija je pokrenula aktivnosti u tom pravcu i održani su već sastanci s ugostiteljima i proizvođačima, a sve to kako bismo ih povezali u zajedničkom cilju – promocije našeg kraja kao eno-gastro destinacije, a TZ Zadarske županije napravila je i prigodan letak s lokacijama OPG-ova u kojima se mogu kupiti lokalni proizvodi i kušati domaći specijaliteti.
* Kažite nam nešto više o projektu Poljoprivredno-edukacijskog centra?
– Uz razvoj infrastrukture, smatramo da je za podizanje razine konkurentnosti naših poljoprivrednika iznimno važan faktor – edukacija. Stoga je Zadarska županija pokrenula projekt izgradnje Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku Donjem, u kojem bi poljoprivrednici trebali dobiti svu potrebnu pomoć u edukaciji i upoznavanju s novim tehnologijama. Na tom projektu već duže vrijeme rade naše stručne službe. Završena je izrada idejnog projekta, ishodovana je lokacijska dozvola, a Ministarstvo državne imovine nam je darovalo zemljište ukupne površine 27 tisuća m2. Završavamo projektnu dokumentaciju te očekujemo da ćemo već sljedeće godine započeti s izgradnjom centra, procijenjene vrijednosti oko 7 milijuna kuna. Namjera nam je na zemljištu uz rasadnik Piket, izgraditi manji objekt s pokaznim poljem i pokušalištem te bi se kroz dnevne, tjedne ili vikend tečajeve sustavno obavljala edukacija zainteresiranih proizvođača. Na taj način podigli bi razinu educiranosti poljoprivrednih proizvođača. Ovaj centar trebao bi postati dobar primjer suradnje i s odgojno-obrazovnim i znanstvenim institucijama tako da bi bio na usluzi i učenicima srednje poljoprivredne škole kao i studentima Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, s kojim usko surađujemo na ovom projektu. Ideja je također, da u tom centru svoje mjesto nađe i savjetodavna služba, a centrom bi upravljala naša Agencija za ruralni razvoj AGRRA.